Predstavljena nova knjiga dr. Ante Čuvala – Proboj (Priča o jednom hrvatskom hercegovačkom selu)

 Uz autora knjige, u predstavljanju su sudjelovale publicistica i književnica Vesna Slobođan i profesorica hrvatskoga jezika dr. Ljiljana Herceg. Prenosimo izlaganje dr. Herceg.

Knjiga Proboj (Priča o jednom hrvatskom hercegovačkom selu) znanstvena je, ali i osobna studija, kako jednoga povjesničara koji savršeno dobro poznaje metodologiju i načine prezentiranja građe koja se bavi rekonstrukcijom prošlosti na određenom prostoru, tako i pisca koji zapisom od zaborava želi spasiti lokalitete, ljude, njihove običaje i iskustva dajući prostoru na kojemu obitavaju čak i mitsku dimenziju jer u njegovu književnom uobličenju postaju simbolom tradicionalnih i općeljudskih vrijednosti na kojima je autor od svojih najranijih dana temeljio svoj vrijednosni sustav.

Ljiljana Herceg, Ante Čuvalo i Vesna Slobođan

Mada građi knjige prof. Čuvalo kao vrsni povjesničar pristupa na znanstveno objektivan način, s druge strane s velikim zanosom i dubokim osjećajima ljubavi i poštovanja ispisuje stranice povijesti hercegovačkoga sela Proboja. Iako je izrazito angažiran na emotivnom planu, o knjizi ne možemo govoriti u kontekstu sentimentalnosti, iako ona izbija iz svake njezine pore jer oživotvoruje minulo vrijeme i svijet kojemu autor pripada i koje je odredilo njegovo odrastanje. Prof. Čuvalo vjerodostojno i egzaktno rekonstruira život ljubuškog kraja i Proboja, nadograđujući na tu objektivnu matricu brojne aspekte osobnoga i širega društvenoga plana.

Čitatelj će se upoznati s različitim segmentima knjige koji govore o povijesnom, zemljopisnom, etnografskom, kulturološkom, sociološkom, religioznom, botaničkom i arhelološkom specificumu ljubuškoga kraja i Proboja kao njezina užega lokaliteta. Autor istražuje do sada nepoznate, neispitane i u maglu zaborava upletene činjenice o svim aspektima života, o opstojnosti i dostojanstvu ljudi, te na kreativan i slikovit način revitalizira prošlost, dajući joj jednog trena širi rakurs i dokumentaran kontekst, a već drugoga ulazi u svoja vlastita sjećanja, kao i sjećanja svojih sumještana te na toj i intimnoj i kolektivnoj memoriji temelji svoja istraživanja koje se nakon analitičkoga sita čitatelju predočavaju ili kao vjerodostojni fakti ili, pak, kao zanimljive anegdote. Knjiga je kompleksna, interdisciplinarna, ali nepretenciozna, bez želje da se dopadne nekom znanstvenom auditoriju, no ipak relevantna u akademskom smislu jer postavke temelji na stručnom istraživačkom radu te dokumentira brojne vrijedne činjenice vezane na ljubuški kraj i selo Proboj.

Knjiga je opsežna i detaljna, a njezina brojna poglavlja pregledno i minuciozno oslikavaju koordinate autorova rodnog sela i šireg zavičaja s obzirom na zemljopisni položaj, smještaj, povijesnu baštinu i pučanstvo. Ljudi su, pored lokaliteta i običaja, autoru osobito važni te je njima posvetio najveću pozornost. U knjizi se nalaze detalji poput popisa Probojana koji datiraju još iz 1905. godine, popis iseljenika u prekomorske zemlje, političkih zatvorenika, žrtava triju posljednjih ratova, kao i najpoznatijih Probojana u svijetu. Svi su spomenuti popisi dokumentarno relevantni i načinjeni rekonstrukcijom arhivske i ostale građe koja jamči njihovu vjerodostojnost i pouzdanost. Također, u knjizi se mogu pronaći i popisi učenika, kao što je primjerice popis učenika u školskoj godini 1950/51.

Čitatelj će u knjizi pronaći brojne lokalitete i upoznati njihove osobitosti. Tu su bunari, čatrnje, gomile, suhozidi, jame, groblja, mostovi, crkve, kapelice i povijest koja ih prati još od rimskih vremena pa do danas. Knjiga istražuje i gospodarstvo, uzgoj povrća, paprika, šverc duhana, vinogradarstvo i maslinarstvo, kao i stočarstvo i zanatstvo u Proboju. Knjiga opisuje božićne i druge (nekadašnji) običaje, svatovske običaje, blagoslov polja, potom različita praznovjerja, folklor, narodnu nošnju, pjesme koje su se izvodile, igre poput nogometa, trčanja za „kolom“, igranje ćuraka, osvajanje zemlje, igra palje i klisa, prstena, izvlačenje kantara, lončići i ostale igre koje autor detaljno ilustrira i daje upute i onima kojih bi ih željeli rekonstruirati. Tu su  i igračke kao što su pisak, truba, ćuk, tenk, pištolj i praćka.

Stojna kuća prikazana je vrlo detaljno sa fotografiranim inventarom poput krta, sača, burila, vodenjače, ćupa, grebena, buceta (bucata), tronošca, kantara i lućerde. Posebno je zanimljivo i slikovito poglavlje sjećanja na neke ljude. Brojne priče vezane za vlastitu obitelj, ali i istaknute pojedince, čitatelj će pronaći na kraju knjige i usput se slatko nasmijati slikovitim anegdotama.

Ova je knjiga osobita po tome što je izrazito raznolika, dinamična, neposredna i živopisna, ali i znanstveno relevantna. Arheolog će u njoj pronaći vrijedne podatke dobivene sveobuhvatnom i provjerljivom metodologijom koja ima uporište u građi koja ne počiva na subjektivnim procjenama, već na empirijskim i pouzdanim dokazima. Etnograf će pronaći obilje kulturnoga bogatstva iz svih sfera života koje je nerijetko i fotografski evidentirano. Fotografski postav knjige vodi na putovanje kroz povijest i najzornije svjedoči o životu ljudi. Kao tragovi kolektivnoga pamćenja te su fotografije vizualno sučelje koje ujedinjuje prostor, vrijeme i sjećanje kao odraz minuloga vremena. Knjiga je i vrijedno povijesno vrelo prepuno izvornih historiografskih činjenica. Povjesničari će pronaći mukotrpno i sustavno prikupljenu građu. No, ako knjigu u ruke uzme netko tko je dionikom ljubuške povijesti i njezina kraja u njoj će pronaći nešto još dragocjenije, on će još intenzivnije suživjeti s njom jer će svoje osobno iskustvo mjeriti s autorovim iskustvom i iskustvom zajednice. U njoj će pronaći pohranjene dokaze o svojim precima i ispuniti često isprekidane niti svoga genealoškoga i duhovnoga stabla. Stoga ću upravo riječima prof. Čuvala koje se nalaze u uvodu knjige završiti svoje predstavljanje jer nitko bolje od samoga autora neće artikulirati njezinu narav i svrhu:

„Ova knjiga je priča o hrvatskome hercegovačkom selu u kojem sam rođen i u kojem sam proveo prvih šesnaest godina života. Ova knjiga nije znanstvena sociološka analiza sela, nego priča kojom sam o Proboju nastojao iznijeti podatke utemeljene na onome što sam nekoć čuo od starijih, ali sačuvati i vlastita sjećanja na ljude, običaje i događaje iz mladih dana. Knjiga je u prvom redu namijenjena mojim današnjim mlađim suseljanima i njihovim potomcima, bili oni u Proboju ili u svijetu. Svako selo ima svoju povijest, a moglo bi se reći i dušu. Nadam se da će mlađi, današnji i budući naraštaji, čitajući ovu knjigu, steći temeljna saznanja o prošlosti sela u kojem ili iz kojeg su poniknuli, a još važnije, da će osjetiti kako se nekoć u njemu živjelo. Bilo je teških i pogubnih vremena, ali bilo je i sreće i radosti, a ponajviše obiteljskog veselja i susjedskog zajedništva u dobrim i lošim danima. Kao što su sela kroz stoljeća čuvala i sačuvala hrvatsku kulturnu baštinu u Hercegovini, neka današnje i buduće generacije nastave ići utrtim stazama svojih predaka i očuvaju blago koje su baštinili.“

Svatko tko od Probojana i Ljubušaka u ruke uzme ovu knjigu i pronikne u njezine tajne i dubine upoznat će i neistraženi djelić svoje nutrine te prepoznati i svoj vlastiti odraz u ogledalu povijesti ljubuškoga kraja. Stoga smatram da je ova knjiga već sada ispunila svoje poslanje, a prof. Čuvalu na tome od srca čestitam!

dr. Ljiljana Herceg

Fotografije: ljportal