U Ljubuškom kreće sadnja čuvenog ranog krumpira

Hranu je sve teže proizvoditi zbog sve većeg utjecaja klimatskih promjena. Potvrđuje to i Dubravko Vukojević, predsjednik Poljoprivredne zadruge „Plodovi zemlje“ iz Ljubuškog, čiji se članovi uveliko pripremaju za sadnju čuvenog krumpira „Ljubuški rani“ koji je među prvim proizvodima zaštićen oznakom geografskog podrijetla.

U okviru te Zadruge je 187 udruženih poljoprivrednih proizvođača koji na 350 hektara proizvode krumpir. Godišnje proizvedu blizu 8.000 tona, a isti im je plan i ove godine.

Za 15-ak dana krenut će sadnja u plastenicima, a narednog mjeseca na otvorenom, govori Vukojević za „Avaz“.

Kaže da su 2022. i 2023. godina bile izrazito dobre za proizvođače krumpira, ali i drugih vrsta povrća, dok je protekla godina bila prilično izazovna zbog kišovitog i hladnog proljeća, a sušnog i vrućeg ljeta.

Klimatske promjene su nam najveći izazov. Prije tri dana je bilo minus sedam, a sada je plus 15. I u ovom razdoblju to nije problem, ali bojimo se da se takve oscilacije ne dogode u trećem ili u četvrtom mjesecu. Kiša kada pada, to nije kiša, to su poplave, a suša postaje sve dugotrajnija, priča Vukojević.

I, dok se sve više govori o tome kako je neophodno intenzivirati poljoprivrednu proizvodnju, Vukojević ukazuje kako je to teško izvedivo, ponajviše jer nedostaje radne snage.

Što se tiče „Ljubuškog ranog“, mi sve plasiramo. Do polovice lipnja iskopamo sav urod i prodamo, jer u tom razdoblju nema ni banjalučkog, hrvatskog, njemačkog, nema ničijeg krumpira osim našeg. Ali, postavlja se pitanje šta je s drugim povrćem. Pa, ljudi su zaoravali rani kupus domaći radi uvoznog, objašnjava Vukojević za „Avaz“.