Iz prošlosti: Pročitajte zanimljive podatke o staroj crkvi sv. Ante na Humcu

Uređivao ga je fra Žarko Ilić, koji je do same smrti marljivo radio na polju pisane riječi. Posebno zanimljivi bili su oni dijelovi u zborniku koji su se odnosili na prošlost. Dokumentirani su važni događaji Crkve u Hercegovini i u Hrvata, a jedan od priloga, koji se nalazi u 50. izdanju KZ, donosi zanimljive podatke o staroj crkvi sv. Ante na Humcu. Njih je zapisao upravo fra Žarko.

Prilog započinje informacijama o tome kako su se u tursko doba u našim krajevima misna slavlja slavila na misištima daleko od putova ili na grobljima, a kada je četiristoljetna turska strahovlada počela slabiti, Turci su u drugoj polovici 19. stoljeća povremeno dopuštali gradnju kršćanskih crkava i pokojeg samostana. U široj okolini Ljubuškog nije bilo nijedne katoličke crkve, pa su siromašni seljaci bili prisiljeni svoje kršćanske skupove priređivati na otvorenom prostoru bez obzira na vremenske prilike.

O gradnji crkve

Kad su fratri odlučili na Humcu graditi samostan i crkvu, nakon crkvenog odobrenja tražili su i carsko. Tadašnji su fratri smatrali da je u ovom kraju neusporedivo potrebnija crkva nego stambeni prostor za njih. Tako su već 1868. pripremili crkvene temelje na sjevernom prostoru između župne kuće i samostana. Čuvodržavnik fra Petar Kordić je blagoslovio crkvene temelje 26. srpnja 1868. Nakon toga je ubrzano nastavljena gradnja crkve. To su radili majstori iz Popova i domaći radnici iz okolnih sela. Bez današnjih tehničkih pomagala vadili su kamen iz obližnjeg kamenoloma.

Nadalje se navodi kako su se nedjeljna i blagdanska misa slavile na obližnjim Grebinama. Svi misari su „morali“ donijeti po jedan kamen za crkvu, a o tome svjedoči divna kamena čipka na sjevernom zidu stare crkve. Već 10. siječnja 1869. na humačkom zvoniku zazvonilo je prvo zvono na slavu sv. Ante, a 13. srpnja 1870. i drugo na čast sv. Luke i sv. Nikole. Oba zvona platili su siromašni župljani zalaganjem fra Nikole Šimovića i fra Luke Begića. Nažalost, austrougarska vojska je 1916. godine oduzela oba zvona i pretvorila ih u topove. Tako su postupili i s bijačkim i zvirićkim zvonima, kao i s ostalima, koja je siromašni puk nabavljao otkidajući od svoga zalogaja.

Obnova i zavjetni oltari

Fra Žarko u svom prilogu navodi i to da je krajem 1871. nabavljen oltar širok 6 i visok 9 lakata, a konačna veličina crkve zabilježena je nakon njezine izrade do 10. veljače 1872. godine. Zavjetni kip nabavljen je 1883. godine, a fra Anđeo Nuić je 1900. novobarokni oltar iz Tirola smjestio uz sjeverna vrata. Od zagrebačkih franjevaca je 1901. dobio dva barokna oltara, a zagrebački oltar Klaudija Kautza iz 1725. smjestio je u crkveno svetište. U središte mu je postavio zavjetnu sliku sv. Ante koju je kupio u Trstu 10. ožujka 1901. Drugi zavjetni oltar postavio je na lijevu bočnu stranu i u nj stavio sliku Srca Isusova. Fra Anđeo je dotadašnji glavni humački oltar premjestio na desnu bočnu stranu i u nj stavio sliku Srca Marijina. U to vrijeme je promijenjen krov na crkvi i na zvoniku, a crkva izrađena i ukrašena oltarima (1901. – 1903. ). Na fra Anđelov poziv biskup fra Paškal Buconjić crkvu je posvetio 1. studenoga 1903. godine.

Crkva je postupno popravljana od 1935. do 1940. Tada su joj prozori produljeni prema dnu. Lijevo od južnih vrata 1940. napravljen je oltar bl. Nikole Tavelića sa slikom koju je izradio Gabriel Jurkić. Temeljito je obnovljena 1960. godine, a umjesto drvenoga postavljen je betonski kor. Na lijevoj i desnoj strani napravljen je po jedan kameni oltar s kipovima Srca Isusova i Blažene Djevice Marije.

Između ostalog, zapisano je i to da su tijekom obnove od 2006. do 2012. zidovi crkve učvršćeni i pokrivena je kupom. S vanjske strane zidovi su oslobođeni od žbuke i fugirani pa je otkrivena kamena ljepota crkve i njezinih hodnika. Nekadašnji oltar Srca Isusova zaštićen je 2011. i vraćen u crkvu. Nakon toga su oslikani prozori prizorima iz života sv. Ante.

Humac se naziva svetištem i u službenim spisima 1873 i 1889. Tiskana glasila, pak, svjedoče o mnoštvenom slavlju Svečeva blagdana na Humcu sve do naših dana.

Priredila: Antonela Marinović Musa

FOTO: Najstarija slika crkve i samostanskog pročelja sa sjevera 1885. godine