Iz tiska izišla nova knjiga Ivana Bradvice pod nazivom "Samoposluga bez blagajne"

Bradvica, svojoj publici, nudi dobra i proizvode iz vlastite samoposluge u kojoj čitatelji ne moraju na blagajni vaditi lisnicu ili kartice da bi se poslužili njegovom duhovnom naslodom.

Dakle, bez računa i plaćanja!

Niz aforizama na preko sto sedamdeset sedam stranica složeno je kao u leksikonima abecednim redom. Kroz njih probijaju autorova sklonost kratkom i sažetom izričaju, ponekad u obliku različite igre riječima, pokoj paradoksa ili aluzije.

Teorija aforizam obično definira kao izreku koja se jezgrovitim, poentiranim oblikom izdvaja iz proznoga teksta u kojem se pojavljuje.

Razlikuje se od vica i anegdote, gnome i epigrama, a izdvojenost iz cjeline razlikuje ga od filozofske teze, a obično se očituje misao, uvid, sud ili autorovo stajalište o nekom pojmu, pojavi ili problemu.

U kovanju svojih aforizama Bradvica se često služi i rimom. Ona mu uostalom služi za audijativno pojačavanje samostalnosti pojedinih dijelova iskaza dok ih istodobno po značenjskoj sličnosti ili kontrastu povezuje u cjelinu i tako stvara svoje smisaone sklopve.

Premda u njegovim aforizmima postoje različiti oblici rime, dominantna je kod Bradvice leoninska rima, u kojoj se podudaraju kraj stiha i polustiha.

Tako je ustrojen primjerice aforizam "Za budućnost Hrvata, u ostacima ostataka ima sjemena nade to svaki domoljub znade" ili "Od bolesti dijela tijela pati tijelo, a od bolesti duha i okruženje cijelo."

Bradvica je nakon stjecanja velikoga životnog iskustva te motrenja svijeta i događaja oko sebe te uopće života to svoje životno blago pretočio u aforizme, a nazvavši ih osmislicama još je preciznije definirao vlastiti rad, koji je u obliku povezanih riječi, ali i pojmova koji tvore sudove poslagao u samoposlužni abecedarij.

Misaono proćućivanje zbilje i njezino pretakanje u aforistične oblike izričaja šiknulo je u kasnijoj životnoj dobi, a broj objavljenih knjiga svjedoči kako ga taj nagon za pisanjem ni danas nije napustio.

 Svijet i zbilju motri uglavnom s kršćanskih stajališta pa su i njegove osmislice protkane, često i pučkim kršćanskim ćudoređem.

Osim toga, autor nije nezainteresiran za političke odnose pa se u njegovim osmislicama često mogu naći i politički motivi, poput primjerice "BiH je trocivilizacijski čvor koji treba europski nadzor".

Bosanskohercegovačkom pitanju posvećen je i aforizam "Troglava BiH različito tumači isti stih".

Slično je i u primjeru Croasan u kojem kaže : "Čekam svaki dan u Croatiji da svima croasan ne bude san".

Ponekad je u svom aforizmu vrlo sažet, ali zato i efektan, kao što je to slučaj u aforizmu: "Kakvo informiranje takvo formiranje".

 Aforizma s aluzijom: "Položio sam vjerski ispit jer sam prihvatio dijeliti kraljevstvo nebesko sa svima na Zemlji" skladno se uklapa u autorov misaonokršćanski svjetonazor.

Još jedna lijepa misao izrečena je uz pomoć sklopa suprotnosti, što svjedoči primjerice aforizam: "Tko se sjeća zaborava nije zaboravljiv".

Oni koji vole ovu vrstu literarnog izričaja pronaći će u Bradvičnim osmislicama mnoštvo zanimljivih, zgodnih, učinkovitih oblika, a za život korisnih misaonih savjeta.

Mate Kovačević