Agronom Danijel Ćavar: Da plamenjača nije poharala vinograde ovo bi bila godina za pamćenje

Razlog tome je visok stupanj infekcije plamenjačom koja se ne pamti u zadnjih 20-ak godina, ali i nepovoljni vremenski uvjeti koji su dodatno napravili značajne štete.

Agronom Danijel Ćavar kazao nam je kako je plamenjača bolest koja napada sve zelene dijelove vinove loze, a naročito osjetljiv je cvijet i tek zametnuti plodovi koji su ove godine desetkovani ovom bolešću.

Dug oporavak

-Znatan doprinos lošem urodu dala je i jaka tuča koja je zahvatila dio Brotnja i Ljubuškog i tu je, nažalost, napravila veliku štetu na lozi. Vinogradari će to osjetiti i u iduće dvije, tri godine, koliko će trajati oporavak. Posebno teško će biti izvesti pravilnu rezidbu na oštećenoj rozgvi. Što se tiče kvalitete grožđa koje je ostalo sačuvano na trsu, ono je zadovoljavajuće s jako dobrim omjerom šećera i kiselina. Da plamenjača nije poharala vinograde ovo bi bila godina za pamćenje po urodu i kvaliteti grožđa, istaknuo je Ćavar.

Posljednjih nekoliko godina pojedini vinogradari olako su shvaćali zaštitu vinove loze koristeći fraze poput „ne treba prskati“, „neki nisu nijednom i opet je bio dobar urod“. Ipak, ova godina pokazala je suprotnost.

-Unatoč čestim tretiranjima, na pojedinim nižim položajima gdje se vlaga zadržavala šteta je bila od 60 do 90 posto. Međutim, treba se okrenuti predstojećem razdoblju i pripremiti vinograde za hladnije dane. Potrebno je obaviti jesenju gnojidbu organskim gnojivima u količini od 40 t/ha, odraditi prskanje preparatom na bazi bakra, pogotovo na mjestima gdje je bilo krupe, ali i uništiti korov koji je nastao zbog velike vlage. U siječnju bi trebalo početi s rezidbom, gnojidbom mineralnim gnojivima te ostalim agrotehničkim mjerama, pojasnio je Ćavar.

Dodao je kako se cijene grožđa ove godine kreću od 1,8 do 2,2 KM, ovisno o sorti, a zbog lošeg prinosa gotovo da i nije bilo veće ponude na tržištu.

Podizanje nasada

Na upit je li na našem području sadnja vinove loze preporučljiva u jesen ili proljeće i koje sorte su najotpornije, Ćavar je istaknuo da oni koji se odluče na sadnju novog vinograda prvenstveno trebaju uraditi analizu tla i tražiti preporuku od ovlaštene institucije pa tek onda nastaviti s pripremom i ostalim agrotehničkim mjerama.

-Poželjno je da se tlo odmori prije podizanja nasada, a kao predkulture preporučuju se leguminoze ili žitarice. Ako se radi o kamenitu terenu, treba uraditi analizu tla, unijeti u tlo potrebnu količinu hranjiva, potom pristupiti sadnji. U našim područjima prakticira se sadnja u jesen, kako bi biljke učvrstile korijen te da bi u proljeće krenule s boljim rastom i većom otpornošću na sušu. Pri izboru sorti uvijek bih preporučio da to budu naše autohtone sorte žilavka, blatina i trnjak, koje su se dokazale svojom kvalitetom i prilagodbom na klimatske uvjete, uz prateće sorte kao što su bena, krkošija, kambuša i druge, zaključio je Ćavar.