U radove na obnovi tvrđave hercega Stjepana uloženo više od 1,5 milijuna KM
- Napisao/la Dušan Musa / Vecernji.ba
- Objavljeno u Ljubuški
- Ispis
- Pošalji e-mail
Za ovaj dio rujna neuobičajena vrelina nije zaustavila radnike tvrtke Građevinar-Fajić d. o. o. iz Mostara u obnovi sjeverne strane tvrđave hercega Stjepana, piše Večernji list BiH. Rekoše da su se na vrućine, htjeli ne htjeli, naviknuli.
Otkrivena prostorija
Prema njihovim riječima, sadašnja faza radova trebala bi biti gotova za oko mjesec dana. U ovoj fazi radi se na obnovi zidova širokih osamdeset centimetara, zatim obnovi prsobrana s puškarnicama, a u planu je i postavljenje drvene ophodne galerije od hrastovine. Tijekom našeg dolaska upravo je jedan od majstora na postavljenim gredama mjerio kuda će ići ograda ophodne galerije.
Podsjećamo, nakon provedenog postupka javne nabave ugovor o sadašnjoj fazi radova potpisali su Vedran Markotić, gradonačelnik Ljubuškog, i Ekrem Maksumić, direktor tvrtke za građevinarstvo Građevinar - Fajić d. o. o. Mostar. Kako je prilikom potpisivanja istaknuto, vrijednost sadašnje faze ugovora "Zaštita nacionalnog spomenika Stari grad Ljubuški - Restauracija/konzervacija nacionalnog spomenika" je 139.990,50 KM. Tom prilikom Vedran Markotić, gradonačelnik Ljubuškog, istaknuo je da je posljednjih godina u radove na obnovi tvrđave uloženo "više od 1,5 milijuna maraka". Pri tome je ljubuški gradonačelnik zahvalio Federalnom ministarstvu prostornog uređenja i Federalnom ministarstvu kulture koji su osigurali dio sredstava za sadašnju fazu radova. Inače, u prethodnim fazama obnovljeni su središnji i jugoistočni bedem te branič-kula.
Povijesna vrijednost
Uz simboličnu i kulturološku važnost, tvrđava hercega Stjepana ima i nemalu povijesnu vrijednost, ne samo za Ljubuški nego i šire. "Ljubuški se prvi put spominje 1452. godine za poznate borbe između hercega Stjepana i njegovih sinova (preciznije sina Vladislava, nap. a.), pred kojima se stari herceg bio sklonio u tvrdu kulu. Drugi put se ovaj grad spominje u povelji Alfonza, kralja aragonskog i napuljskog, od 1. lipnja 1454. Bit će da je grad (odnosno kula) nastao negdje u to doba jer mu nema spomena u poveljama od 1444. i 1448. godine, koje se odnose na hercegove zemlje", u knjizi "Stari hercegovački gradovi", na str. 13., navode Hamdija Kreševljaković i Hamdija Kapidžić.