U Ljubuškom je sve više iznajmljivača u vlastitim kućanstvima, iznajmljuju turistima sobe, apartmane, kuće za odmor

A slike samog vodopada, ulaza, parkirališta, vidikovca, pristupne ceste, ugostiteljskih objekata, različitih rekreacijskih usluga i ostaloga, otprije desetak, dvadesetak godina i danas, neusporedive su. Neusporedivi su i brojevi turista te prihodi iz tog razdoblja i posljednjih godina jer su tada uglavnom dolazili domaći ljudi te dijelom iz ostatka zapadne Hercegovine, a prihoda nije ni bilo, nisu se ni ubirali, dok se danas na Kravici uvelike razgovara na stranim jezicima, turisti i prihodi broje se u stotinama tisuća. U 2016. godini Kravicu je posjetio 163.631 turist, a Javno poduzeće Parkovi naplatilo je ukupno 761.993 KM. U 2017. godini broj posjetitelja skočio je na 205.557 i ostvaren je bruto prihod od 1,305.921 KM. U 2018. godini došlo je 279.017 turista, a bruto prihod iznosio je 2,369.925 KM. Godina 2019. bila je pretpandemijska i dotad rekordna, donijela je 2,535.001 KM ukupnog prihoda od 306.509 posjetitelja. U pandemijskoj 2020. godini svjetski turistički putnici drastično su ustuknuli, dolazak je bio simboličan, kao i prihod - 338.061 KM. Već sljedeća, 2021. godina donosi postupni oporavak, turisti se bude, uprihodilo se 1,596.525 KM, a prošle, 2022. godine postavljen je novi rekord u prihodima - 3,509.639 KM, s više od 200.000 turista. Ako je suditi prema prethodno spomenutim redovima na ulazu, nije nemoguće da ova godina na Kravici bude još plodonosnija. U posljednje vrijeme u Ljubuškom je sve više iznajmljivača u vlastitim kućanstvima, koji gostima iznajmljuju svoje apartmane, sobe, kuće za odmor. Trenutačno su u evidenciji 22 iznajmljivača, s tendencijom povećavanja njihova broja. Kad se govori o turističkim potencijalima Grada Ljubuškog, oni su doista značajni i poticajni. Osim Kravice, kao prirodne znamenitosti iznimne privlačnosti i središnje točke ljubuškog turizma, ljepotom plijeni i vodopad Koćuša, a na Trebižatu je i još nekoliko ljetnih restorana i kupališta. Uz šum vode, koja razblažuje ljetnu hercegovačku žegu, u restoranima se nerijetko čeka na slobodni stol, a na kupalištima su zamjetni živost i žamor. Kulturna baština je kao neprocjenjiva vrijednost veliki adut u ljubuškoj turističkoj ponudi. Tu su dobro znane kulturne znamenitosti - Muzej Humac, Rimski logor Gračine, Tvrđava hercega Stjepana i stećci. Humački franjevački muzej s Galerijom “Majka” i lapidarijem već dulje privlači posjetitelje, sve češće su na dvorištu stare i nove franjevačke crkve i samostana parkirani turistički autobusi. Rimski vojni logor na Gračinama, koji je utemeljen za vladavine prvog rimskog cara Augusta, najstariji je vojni logor na istočnoj jadranskoj obali. Prošle godine izgrađen je “in situ” (na licu mjesta) suvremeni posjetiteljski centar. Srednjovjekovna Tvrđava hercega Stjepana, nakon obnove posljednjih godina, dobila je na dodatnoj turističkoj atraktivnosti i privlačnosti.