Prošlo vrijeme jeftinog povrća i voća: Nedostatak radne snage i skupe sirovine "pumpaju" cijene

Od početka rada veletržnice, navedene 1997., pa do 2020. godine pravila „igre“ bila su poznata. Ta nepisana pravila podrazumijevala su da nakon mjesec, dva viših cijena s početka sezone, prvih dana srpnja započinje pad koji završava krizom koja bi nastupala oko Ilindana, 20. srpnja. Tada bi se domaće rajčice, paprike, krastavci i drugo povrće tržili po bagatelnim cijenama, kupus zaoravao... Išlo se dotle da je vrjednija bila ambalaža, gajbe i paketi, od njezina sadržaja posljedice su se vidjele na proširenjima uz putove gdje se neprodana roba krišom istresala, preciznije bacala. Posljedica besane noći povrtlara i bijeg od te djelatnosti.

   Ove godine umjesto tog dugogodišnjeg ciklusa na veletržnici u Tasovčićima bilježimo stabilne cijene ili njihov rast. Primjerice krumpiri su se u trećoj dekadi lipnja tržili za 1,0 do 1,2 KM, da bi točno 7. srpnja njihova cijena narasla na 1,2 do 1,7 KM. Krumpiri su trenutačno tri puta skuplji nego pandemijske 2020. godine, kada su se cijenili 0,40 do 0,50 KM za kilogram. U srpnju u odnosu na konac lipanja, skočila je i cijena kupusa koji je 1,0 do 1,3 KM, dva i pol puta je skuplji nego 2020., kada se kao i krumpiri tržio sa 0,40 do 0,50 KM. Pandemijsku 2020. godinu kao reprezentativnu uzimamo jer je upravo te godine počela promjena, cijene domaćeg povrća i voća počele su rasti. U prvoj dekadi srpnja u usporedbi sa zadnjom dekadom lipnja veća je i cijena krastavaca koji se trenutačno, na veliko, trže 1,0 do 1,3 KM. Usporedbe radi 10. srpnja 2020, bili su samo 0,20 do 0,30 KM, bezmalo su pet puta skuplji. Slično je s bijelim lukom, tikvicama…

Grgo Matić - Mladih je malo u poljoprivredi

   Ilustrativna je usporedba cijena iz prve dekade ovogodišnjeg srpnja s cijenama iz istog razdoblja 2020. godine. Rajčice su trenutačno od 1,5 do 3,0 KM, zavisno od vrste i kvalitete, prije tri godine bile su 0,8 do 1,4 KM, paprike se na veliko trže 1,8 do 2,5 KM, dok su 2020. bile 1,0 do 1,4 KM, mrkva i cikla su 1,5 do 2,0 KM, prije tri godine bile su 0,8 do 1,0 KM, crveni luk se prije tri godine, na veliko, cijenio 0,7 do 1,0, trenutačno je 1,5 do 1,8 KM, peršin i celer bili su 2,0 do 3,0 KM, trenutačno su 4,0 do 5,0 KM, raštika je bila oko 1,0 KM, dok je trenutačno 2,0 do 3,0 KM, dok je mahuna bila 1,0 do 2,0, trenutačno je 1,5 do 3,0 KM itd.

   Kod voća najuočljivija je promjena kod lubenica čija je trenutna cijena 1,0 do 1,10 KM, u istom razdoblju 2020. tržile su se za 0,3 do 0,4 KM, bostana 1,6 do 2,0 prema 0,8 do 1,2 KM, šljiva 2,5 do 2,8 KM prema 1,0 do 1,5... Zanimljivo cijena bresaka i nektarina je gotovo identična 1,5 do 2,0 KM, odnosno 1,7 do 2,0 KM za kilogram itd.

Breskve i nektarine među rijetkim kulturama koje u zadnje tri godine imaju postojanu cijenu

   Što je uzrok rastu cijena povrća i voća u zadnje tri godine u odnosu na prethodne 23, nepovoljne vremenske prilike, pad proizvodnje, skup uvoz zbog rasta troškova prijevoza, izvoz… Ove godine bilježi se značajniji izvoz mladih krumpira, pa i rajčica, drugo nešto u značajnijoj količini Hercegovina nema za ponuditi. Kada smo Marijana Brajkovića, direktora PZ „Matica“ iz Višića oko koje su grupirani najveći proizvođači rajčica u dolini Neretve, proljetos pitali – povećava li se sadnja rajčica odgovorio je:

   „Nema 'ko, velika većina nas je u pedesetim i šezdesetim godina, mladi odoše na sezonu ili u Njemačku, plastenici se ne pokrivaju ovo što ima radi koliko može i to je to.“

   Za mišljenje na istu temu pitali smo i Grgu Matića također iz Višića, koji je na veletržnici praktično od njezinog otvaranja;

   „Ova godina, a i u buduće, događat će se ovakve stvari. Prvo i osnovno – nema tko proizvoditi. Mladost nam je otišla u svijet, starost je otišla pod zemlju, ovo malo srednje generacije što ima radi koliko može, proizvodnja je poskupila 100 do 200 posto. Znači sama proizvodnja počevši od sjemena, goriva, gnojiva, zaštite, radne snage i svega je otišlo drastično gore. Ići će sve više, jer je danas teško naći nekoga da ti radi za dnevnicu, vrlo teško, ako netko i pristane onda to treba i platiti. I plaćat će se sve više, i tražiti, jer nema tko raditi! Politika koja se vodila proteklih godina nije vodila računa ni o ljudima, ni o poljoprivredi. Vrijeme se promijenilo,  danas neće nitko, što je i u redu raditi ispod cijene, i neka svatko svoj rad i trud i naplati.

Krumpir od 0,60 KM, nitko nije mislio da će u srpnju imati cijenu iznad 1,2 KM

   -Vi imate i osobno iskustvo, vaš sin je jedna od rijetkih mladih ljudi koji se bavi poljoprivredom, kako on prolazi?

   -Da vam iskreno kažem jeste, a volio bi da nije, volio bi da nije. Jeste jedan od rijetkih, proizvodnja je sve skuplja i skuplja, ulozi su veliki od obrade zemljišta pa do ostalog. Drastično je sve poskupilo, nijedan motor ne radi na vodu, sve je poskupilo, a zahvaljujući prilikama došlo je do skoka cijena Sve dolaze gora i gora vremena, proizvodit će se sve manje jer nema tko proizvoditi.

   Sudeći po riječima ove dvojice Višićana upućenih u problematiku, vrijeme jeftinog voća i povrća u jeku sezone je prošlost. Došlo se dotle da se primjerice Ljubušaci, čudom čude cijeni rajčica, u trgovinama 4 KM, krumpiri 2,5 KM…

Cijena kavoda u trgovinama "tuširala" Hercegovk(c)e

Tekst i foto: Književno-novinarski studio „Musa“

Večernji list