|DAN GRADA LJUBUŠKOG| Predstavljen Bilig i Jezično blago ljubuškog kraja

U srijedu, 8. veljače u hotelu Bigeste u sklopu obilježavanja Dana Grada Ljubuškog upriličeno je predstavljanje godišnjaka Bilig za 2023. godinu kojeg objavljuje udruga „Hercegovačka kulturna baština – Bilig“ i knjiga „Jezično blago ljubuškog kraja „ – rječnik zavičajnog govora, autora dr. Ante Čuvala.

U prilogu možete pogledati izvješće Udruge HKB-Bilig za medije s predstavljanja godišnjaka Bilig br. 4 i knjige Ante Čuvala Jezično blago ljubuškog kraja. 

Sažetak izlaganja mr. sc Zvonimira Hercega

Zvonimir Herceg u svome predstavljanju četvrtog broja Biliga – godišnjaka udruge Hercegovačka kulturna baština - Bilig naglasio je važnost kulturno-povijesne baštine kao izvorišta identiteta koji oblikuje čovjeka, te istaknuo da nasljeđe prošlosti i danas ima značenje usprkos globalizaciji koja tradicionalne identitete nastoji izbrisati.
 
U nastavku predstavljač je naveo da udruga Hercegovačka kulturna baština - Bilig prepoznaje važnu ulogu kulturno-povijesnoga nasljeđa te da ga stoga nastoji očuvati, promicati i popularizirati u svome radu koji je okrunjen periodičnim objavljivanjem časopisa Bilig kao temeljnom publikacijom udruge.
Nadalje, u predstavljanju je prikazan sadržaj članaka objavljenih u četvrtom broju časopisa. Dio članaka je povijesne tematike i obrađuje raznolika pitanja iz hercegovačke prošlosti od vremena antike pa sve do najnovije povijesti. Ostatak radova je književnoga karaktera, a kroz njih se pokazuje da časopis Bilig osim očuvanja baštine prošlosti potiče i kulturni rad u sadašnjosti.
 
Sažetak izlaganja dr. sc. Domagoja Vidovića
 
Domagoj Vidović u uvodu se svojega izlaganja, između ostaloga, prisjetio svojih pokojnih gimnazijskih profesora koji potječu iz ljubuškoga kraja, Lidije Puljan i Radoslava Dodiga, i pokojnoga kolege s posla Luke Vukojevića te se prisjetio upoznavanja s gospodinom Antom Čuvalom. Zatim je iznio kratak presjek jezičnih spomenika hrvatskoga jezika i osoba iz ljubuškoga kraja važnih ne samo za mjesnu, nego i opću hrvatsku povijest. Istaknuo je pritom važnost Humačke ploče i Sarajevske deklaracije o hrvatskome jeziku iz 1971. čijim je potpisnikom Veselko Koroman. Spomenuo je i važne jezikoslovce gramatičare od Lovre Šitovića, autora hrvatsko-latinske gramatike (1713.), do Luke Vukojevića, jednoga od autora najopsežnijega suvremenog hrvatskog jezičnog priručnika Hrvatskoga jezičnog savjetnika (1999.). Istaknuo je važnost povezujuće uloge časopisa Bilig na prostornoj (cijela Hercegovina, Rama, dijelovi jugozapadne Bosne i Neretvanska krajina) i generacijskoj razini (autori pripadaju svim naraštajima, od najmlađih do najstarijih).
 
U osvrtu je na knjigu Ante Čuvala, usporedivši Jezično blago ljubuškog kraja s Ričnikom zapadnoercegovačkoga govora Ante Kraljevića, istaknuo kako su i razmjerno bliski prostori na hrvatskome jezičnom prostoru najčešće vrlo raznoliki. Ocijenio je kako su za poznavanje povijesti pojedinih govora važne i izvanjezične činjenice poput podatka da su Ljubušaci odlazili u Srijem na berbu kukuruza što je izmijenilo govore te pohvalio slikopisnu građu koja ovaj rječnik uklapa u hrvatsku tradiciju pisanja slikovnih rječnika započetu rječnikom Šta je šta Ise Velikanovića (1938.). Potom je razlučio jezične slojeve u rječniku, od očekivano najzastupljenijega turskoga sloja, preko mlađega i starijega romanskog sloja do razmjerno novoga njemačkog. Posebno se osvrnuo na riječi koje bi mogle pomoći u tumačenju pojedinih prezimena i nadimaka kao što su imenice cikvantin, ćutak, gnječ i peca te glagol plenkiti se.
 
Na kraju je izlaganja pozvao sve nazočne da ohrabre i pomognu Anti Čuvalu u dopunjavanju rječnika te da se i sami odvaže na pisanje sličnih djela.
Program je vodila Bjanka Medić a za glazbeni dio je bio zadužen Slaven Bunoza.
 
Udruga HKB-Bilig utemeljena je 2019. u studenome i broji preko 30 članova. Do sada je Udruga provela niz aktivnosti iz svog djelokruga. Glavni cilj je očuvanje baštine i prikupljanje kulturno-povijesne građe, organiziranje predavanja i izložbi, izdavanje i predstavljanje knjiga s tematikom Hercegovine i o Hercegovini. 
 
Do sada su u izdanju HKB-Bilig izišla 4 godišnjaka udruge pod nazivom Bilig (2020., 2021., 2022., 2023.), a tiskano je i 5 knjiga: dvije knjige Radoslava Dodiga (Ljubuški kraj u antičko doba, 2020. i Homo criticus, 2021.), dvije knjige poezije (Snježana Lovrić – Haiku, 2021., Stjepan Boto – Pjesme duše i srca, 2021.) i najnovija knjiga dr. Ante Čuvala Jezično blago ljubuškog kraja, 2022.
 
Udruga je iz tog niza organizirala i predstavljanja četiriju knjiga te sva četiri godišnjaka Bilig (uključujući večerašnje predstavljanje) a Stjepan Boto je to učinio samostalno za svoju knjigu. Osim toga, u suradnji s JU KSC Ljubuški u Gradskoj knjižnici 2021. upriličeno je predstavljanje knjiga Stanislava Vukorepa Sjahali kićeni svatovi i Vesne Slobođan Prođi brata zovi svata.
 
Također je 2020. pod vodstvom prof. Slađane Milićević i prof. Antonije Bubalo organizirana izložba starinskih kućnih predmeta i alata u Gradskoj knjižnici u Ljubuškom koji su više-manje izvan upotrebe u moderno doba. Uz nju je objavljena i brošura sa slikama u bojama pod nazivom Mali etnografski vodič, etnografska izložba 9. – 13. 3. 2020. koji su sastavile voditeljice.
 
U Mostaru je 2021. Udruga u suradnji s HKD Napredak Mostar organizirala izložbu umjetničkih slika Snježane Lovrić prigodno uz predstavljanje njezine knjige poezije Haiku a 2022. u suradnji s JU KSC Ljubuški u Gradskoj knjižnici izložbu fotografija i umjetničkih slika članova udruge pod nazivom „Ljepote Hercegovine“.
 
Udruga je organizirala i dva predavanja: prof. Slađana Milićević o starinskim predmetima u domaćinstvu u Gimnaziji Ljubuški 2020. te predavanje povodom 50. obljetnice Hrvatskog proljeća (1971. – 2021.) u Hotelu Bigeste 2021. koje su održali prof. Ivan Matić i prof. Drago Grgić, suvremenici tog pokreta.
 
Udruga ima u planu nastaviti s izdavanjem knjiga, organizacijom predavanja, izložbi i predstavljanja knjiga pa su tako za ovu godinu već poduzete aktivnosti oko prikupljanja građe za novi godišnjak, izdavanje novih knjiga i organiziranje predavanja. 
Sve to zahtjeva dosta truda i vremena pa su iz udruge HKB-Bilig pozvali hercegovačke intelektualce na suradnju i priključivanje udruzi te svakovrsnu pomoć da bi se ostvarilo planirano.
 
Tajnik Udruge HKB-Bilig
Prof. Tomislav Primorac
Poslijednja izmjena danaSrijeda, 08 Veljača 2023 21:15
 
index Instagram400x230 youtube