ŽZH: Od ukupno obradivih površina oranica i vrtova najviše ih je u Ljubuškom

Vrijednost izvoza hrane i živih životinja u 2021. godini veća je za 12 posto u odnosu na prethodnu, 2020. godinu i 18,9 posto u odnosu na 2019. godinu, stoji u dokumentu “Godišnje izvješće o razvoju s izvješćem o provedbi strategije za 2021. godinu” koji je izradio Ured Vlade ZHŽ-a za europske integracije.

Prema podacima iz ovog dokumenta, indeks obujma industrijske proizvodnje prehrambenih proizvoda u 2021. godini je 62,1. U 2020. godini isti indeks iznosio je 130,9, što znači da je u 2021. godini indeks industrijske proizvodnje manji za gotovo 52 posto. U odnosu na 2019. godinu, kada je iznosio 115,4, u 2021. godini bio je manji za 46,19 posto. U segmentu izvoza, u poljoprivrednoj djelatnosti, kroz cijelo promatrano razdoblje izvoz je u porastu, bilježi pozitivan trend.

Obrti i plaće

Tako je izvoz u 2019. godini iznosio 3,203.000 KM, u 2020. godini 3,444.000 KM, a u 2021. godini 3,461.000 KM. U segmentu uvoza u 2021. godini zabilježeno je povećanje uvoza u odnosu na prethodne promatrane godine, a iznosio je 64,382.000 KM. U 2019. godini uvoz je iznosio 64,015.000 KM, a u 2020. godini 61,270.000 KM.

Podaci dokumenta “Godišnje izvješće o razvoju s izvješćem o provedbi strategije za 2021. godinu” pokazuju da je tijekom prošle godine ukupan broj subjekata koji se bave poljoprivredom, prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, bio 597. Od ukupnog broja poslovnih subjekata, pravnih osoba je 101, odnosno tri pravne osobe više nego prethodne godine. U odnosu na 2019. godinu, zabilježeno je pet više pravnih osoba u sektoru poljoprivrede. Broj obrta u poljoprivredi u 2021. godini bio je manji u odnosu na 2020. godinu i u odnosu na 2019. godinu. Što se tiče prosječnog broja zaposlenih, u 2021. godini zabilježeno je 522 zaposlenih u poljoprivredi, što je 3 posto manje u odnosu na godinu ranije i 0,5 posto manje u odnosu na 2019. godinu.

Prosječna plaća u sektoru poljoprivrede u 2021. godini iznosila je 490 KM. U odnosu na prethodne promatrane godine, zabilježeno je povećanje prosječne plaće, i to za 1,9 posto u odnosu na 2020. godinu i 3,4 posto u odnosu na 2019. godinu.

Poljoprivredne površine

Inače, prema podacima Federalnog zavoda za programiranje razvoja, u Zapadnohercegovačkoj županiji je ukupno 53.529 ha poljoprivrednih površina. U 2021. godini najviše poljoprivrednih površina bilo je u Posušju – 17.423 ha, zatim u Ljubuškom – 13.212, potom u Širokom Brijegu – 11.656. Najmanje poljoprivrednih površina je u Grudama – 11.238 ha. Od ukupnog broja poljoprivrednih površina, 25.468 ili 47,58 posto je obradivih površina, a ostatak od 28.061 ili 52,42 posto su pašnjaci. Najviše obradivih površina ima Posušje, a najmanje Grude, dok je pašnjaka najviše u Posušju, a najmanje u Širokom Brijegu.

– U obradive površine spadaju oranice i vrtovi, kojih je 18.566 (72,9 posto), zatim voćnjaci – 339 (1,3 posto), vinogradi – 1024 (4,02 posto) i livade, kojih je 5539 (21,7 posto). Od ukupno obradivih oranica i vrtova, obrađena su 6324 ha. Najviše obrađenih oranica i vrtova je u Ljubuškom – 2321 ha, zatim u Širokom Brijegu – 1576 ha, potom u Grudama – 1542 ha. Najmanje obrađenih oranica i vrtova je u Posušju – 885 ha. Postotak neobrađenih oranica u Zapadnohercegovačkoj županiji iznosi 65,8%. U Posušju je neobrađeno 83,1% oranica i vrtova, u Grudama 63,3%, u Širokom Brijegu 56,9%, a u Ljubuškom 57,1% – stoji u dokumentu “Godišnje izvješće o razvoju s izvješćem o provedbi strategije za 2021. godinu”. 

Marija Medić Bošnjak / Večernji list