Hepatitis A u Hercegovini, više osoba zatražilo pomoć liječnika

 Riječ je većinom o odraslim osobama te je dio njih hospitaliziran. Mještani kažu kako točan uzrok ove zaraze još nije poznat, ali da se sumnja na vodu koja je odnesena i na analizu. Prema riječima mještana, dio ovog mjesta, gdje se bolest pojavila, u kućanstvima koristi vodu iz podzemnih bušotina te nije isključeno da je zbog velikih kiša došlo do njezina kontaminiranja fekalijama. S druge strane, bolest je izolirana i kod nekolicine osoba koje nisu imale kontakt s tom vodom te je, dok ne stignu rezultati analize vode, teško govoriti je li ona razlog obolijevanja. Ipak, mještani su pozvani na dodatni oprez, da prestanu konzumirati tu vodu, nekima su liječnici savjetovali da se u njoj i ne kupaju. Kako se navodi na službenoj stranici Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije, hepatitis A je visoko zarazna, upalna bolest jetre čiji je uzročnik virus hepatitisa A (HAV). HAV spada u RNA viruse.

Prosječna inkubacija hepatitisa A je oko mjesec dana, a može varirati od 2 do 7 tjedana. Zaražene osobe najčešće nemaju simptome ili su blagi, posebice kod djece mlađe od 5 godina. – Kod odraslih bolest obično počinje naglo, s povišenom temperaturom, umorom i nelagodom u trbuhu uz žutilo kože i vidljivih sluznica kao dominantnim simptomom. Može se javiti i stolica svijetle boje, mokraća boje tamnog piva, proljev i mučnina. Simptomi mogu trajati tjedan do dva, pa i nekoliko mjeseci. U 15% slučajeva mogu se produljiti i na godinu. Nisu opisane kronične infekcije, a nakon preboljenja razvija se doživotna imunost. Smrtnost je niska (do 0,3%), ali može biti do 2% kod osoba starijih od 50 godina ili onih s postojećom kroničnom bolesti jetre. Smrt uglavnom nastaje kod tzv. fulminantnog akutnog oblika. Virus hepatitisa A nalazi se u stolici zaražene osobe. Širi se zagađenom hranom ili vodom, prljavim rukama unutar kućanstava, škola, dječjih vrtića, domova – stoji na službenoj stranici Zavoda.

Dalje se navodi kako se ovaj virus uobičajenim kontaktom među ljudima u pravilu ne prenosi. Čovjek je najzarazniji u drugoj polovini inkubacije, dok još nema simptome, a u većini slučajeva prestaje biti zarazan tjedan nakon pojave žutice. Liječenje je simptomatsko, ne postoji specifičan lijek protiv hepatitisa A. Bolest uglavnom prolazi spontano, no oporavak može trajati dugo. Na bolest se može djelovati preventivno cijepljenjem kao najvažnijom mjerom. Ostale mjere su osiguranje i provedba higijensko-sanitarnih mjera te edukacija o osobnoj higijeni. Najveća epidemija hepatitisa A bila je u Šangaju 1988., kad je bilo zaraženo gotovo 300.000 osoba, a prijenos se dogodio konzumiranjem sirovih školjki.

Matija Perić / Večernji list