Reportaža s Beer festa Ljubuški
- Napisao/la Ljubuški IKS Portal
- Objavljeno u Ljubuški
- Ispis
- Pošalji e-mail
U Ljubuškom je preksinoć završio dvodnevni ‘Beer Fest Ljubuški’ u sklopu kojega posjetitelji imali prigodu kušati 42 vrste piva.
Bio je ovo peti odličan festival ovog ljeta u Ljubuškom, a posljednji je bio poseban i po prvi put organiziran.
Naglasak je bio na craft pivovarama, ali naravno tu su se našle i one najzvučnije iz regije i svijeta.
“Mi smo organizatori ili suorganizatori već petog Festivala u Ljubuškom ovog ljeta. Krenuli smo s Hercegovina Travel Festom, zatim Ljubuški Outodoor Festivalom, pomogli vinarima oko festivala vina, imali smo Jazz fast i sada ljeto završavamo s Beer Festom. Do ideje smo došli kada smo vidjeli kako se u Širokom Brijegu organizira odličan Street Food Fest. Kontaktirali smo Udrugu ManiFest koja ga organizira, i došli smo na ideju napraviti nešto originalno što nema nitko. Pozvali smo craft pivare i svi su odazvali. Imamo još dva mala proizvođača piva iz Ljubuškog, ali s obzirom da smo kasno krenuli s organizacijom, a oni imaju male količine koje rade za sebe, nismo uspjeli. Tu je stoga samo jedna ekipa iz Ljubuškog. Imamo šest craft pivovara iz Hrvatske i tri iz BiH koje su etablirane. Naravno tu su i ostale velike pivovare. Ima velikog izbora za sve pivoljupce”, rekao je za Hercegovina.info predsjednik TZ Ljubuški Mladen Bebek.
Prvo domaće pivo koje su novinari Hercegovina.info probali bilo je ono iz Gabele – Trojansko.
“Krenuli smo 2014. godine kao mala kućna pivovara. Kroz dvije ili tri godine smo se profilirali i napravili nešto masovniju proizvodnju iako je ona i dalje u kućnim okvirima. Trudimo se i očekujemo neke veće kapacitete. Možemo reći da smo nano pivovara koja proizvodi 2000 litara mjesečno. Za sada je sve samoodrživo”, kazao je Hrvoje Ćorić.
“Pale ale je neki mainstream od craft piva. Radimo i sezonska piva, Irish red ale i tamno pivo. S ta tri piva se najčešće predstavljamo”, dodaje Ćorić.
Plasman je za sada samo na domaćem tržištu.
“Trenutno je to samo Hercegovina. Iako, Hercegovina je tržištem malo skučena, tako da bi trebali, prema nekim dogovorima koje imamo s kolegama, proizvodnju preseliti i u Hrvatsku. Nažalost, u osam godina koliko smo na tržištu, sve je šturo u smislu poticaja i subvencija koji bi nam dali neki vjetar u leđa s kojim bi mogli napraviti veće kapacitete i zadovoljavati tržišne lance. Prije nekoliko godina smo krenuli raditi s maloprodajnim lancima, no specifičnost craft piva je ta što ono zahtjeva mikroklimatske uvjete prilikom skladištenja, budući da su ova piva bez konzervansa. Treba educirati tržište kako bi shvatili na koji način se to treba skladištiti. Temeljem to ga sada smo ostali samo na pubovima i ugostiteljskim objektima”, ističe.
Dosta je prostora za napredak.
“Moj brat Mario je cijeli u ovoj priči. Ja imam neke svoje obaveze, ali uskačem koliko mogu. On primjerice sebe može održavati s ovim poslom. No, dosta tu još ima prostora, samo da imamo malo više sluha od strane subvencija”.
Hmelja u Hercegovini ima, ali…
“Osnovni sastojci piva su hmelj, kvasac, ječam, slad i voda. Hmelj bi bio je najautentičniji jer ga imamo ovdje. No, stvar je u tome što mi u Hercegovini imamo divljeg hmelja. Kada bi netko prošao Hercegovinom i vidio koliko ga imamo iznenadio bi se. No, on nije prilagođen sa svojim eteričnim svojstvima za proizvodnju piva. Bila bi još ljepša priča da imamo domaći, autentični. Ovisni smo o slovenskom, američkom, novozelandskom i ostalim”.
Beer Festom je oduševljen.
“Ovo je odlična priča, kako s gledišta kulturoškog uzdizanja, tako i nama lokalnim proizvođačima kojima daje vjetar u leđa da se upoznaje tržište s nama”, rekao nam je Mario Ćorić.
Nekoliko štandova dalje naišli su novinari i na mostarsko pivo OldbridZ koje je nedavno proslavilo deseti rođendan.
“Mi smo mala mikropivovara. No, sada krećemo surađivati s Hercegovačkom pivovarom i na njihovim postrojenjima pravimo veće količine naših najboljih piva. Mi smo s cijelom pričom krenuli 2012. godine. Bilo je komplicirano proći kroz razne zavrzlame, administracijske naročito, ali kada nešto volite ništa nije teško. Dosta je trebalo raditi i na edukaciji ljudi i potrošača kako bi shvatili što je craft pivo koje je dosta različito od industrijskog”, kaže za Hercegovina.info Arslan Mesihović.
Do sada su u 10 godina napravili 30 do 40 vrsta piva.
“Nas radi troje u maloj pivovari, no kako sada radimo s većom pivovarom koristimo njihovu opremu za flaširanje, bačve za punjenje i ostalo, to nam jako puno olakšava posao. Sada ćemo šest vrsta raditi u velikim količinama te ćemo imati kapacitet da pokrijemo cijeli Mostar i Hercegovini”.
Kaže kako proizvodnja piva u Hercegovini može biti sve masovnija.
“Definitivno. Ta scena će se sve više širiti. Već sada imate hercegovačka piva u Mostaru, Gabeli, Ljubuškom, Čitluku…”
Po prvi put tržištu su se predstavili i domaći dečki iz Vitine, braća Matić, Ivan, Josip i Dragan, te Ivan Zadro sa svojim Herceg pivom.
Do sada su u 10 godina napravili 30 do 40 vrsta piva.
“Nas radi troje u maloj pivovari, no kako sada radimo s većom pivovarom koristimo njihovu opremu za flaširanje, bačve za punjenje i ostalo, to nam jako puno olakšava posao. Sada ćemo šest vrsta raditi u velikim količinama te ćemo imati kapacitet da pokrijemo cijeli Mostar i Hercegovini”.
Kaže kako proizvodnja piva u Hercegovini može biti sve masovnija.
“Definitivno. Ta scena će se sve više širiti. Već sada imate hercegovačka piva u Mostaru, Gabeli, Ljubuškom, Čitluku…”
Po prvi put tržištu su se predstavili i domaći dečki iz Vitine, braća Matić, Ivan, Josip i Dragan, te Ivan Zadro sa svojim Herceg pivom.
Posjetiteljima su ponudili nekoliko vrsta piva.
“Do sada smo radili dvije vrste piva, Amber i Pale Ale, s tim da smo Pale Ale radili u tri vrste s različitom gorčinom, jer ne znate kako će ljudima odgovarati. Ono što je vama odlično, nekom je gorko. Napravili smo za svakoga ponešto. Reakcije su većinom odlične. Garantiram da 85 posto ljudi na ovom Festivalu nije probalo craft pivo”.
Njihovo pivo do sada je bilo samo “za ekipu”.
“U ovih šest i pol godina nismo nikada nigdje plasirali svoje pivo. Više je to za naša druženja, roštilje i zabavu i neki naš odušak. Svi mi imamo svoje poslove i ovo je neki hobi. Činjenica je jedna, a to je da ovo moraš baš voljeti”, kaže.
Nada se kako će se još više ljudi u Hercegovini koja je vinogradarski kraj početi baviti i proizvodnjom piva.
“Priča o vinu je ispričana. Imamo vrhunska vina, osvajamo nagrade, nekada nam i nedostaje količina koliko je traženo, ali što je s pivom? U Ljubuškom su bili neki momci koji su nešto prije nas pokušavali, ali sada čujem da dolaze neke mlade snage i to nam je jako drago za čuti”, rekao je Zadro.
Osim odličnih craft, ali i drugih piva posjetitelji su mogli uživati i odličnim gastro specijalitetima koje su između ostalog pripremali pobjednici Street Food Festa kuhari okupljeni pod imenom Von Herzog.
Za vrhunsku zabavu u glazbenom dijelu festivala pobrinuli širokobriješki bend Rock trajanja, Vinko Ćemeraš i Talvi Tuuli, Nešto između, te kao vrhunac Beer Festa Zabranjeno pušenje .
