Odlučni u borbi da zaštite ljepote pritoka Neretve

Oni se već godinama bore kako bi spasili rijeke koje još nisu okupirane, a usporedo s tim, na najljepši mogući način trude se predstaviti turističke potencijale koji krase ove hercegovačke predjele.

U Peć Mlinima je, prema riječima Zlatka Grizelja, umirovljenog radnika Javnog komunalnog preduzeća iz Ljubuškog, do sada napravljena jedna hidroelektrana, a planirana je izgradnja njih šest na rijeci Trebižat, pišu Nezavisne novine.

"Korist od ovih hidroelektrana je vrlo mala. U slučaju da se izgradi svih šest, Hercegovina bi izgubila mnogo. Ipak, mještani sela su odlučni da to ne dozvole", ističe Grizelj.

Dodaje da bi hidroelektrana Peć Mlini bila dobra kad bi radila samo u vremenu kad ima velike količine vode u akumulacijama.

"One bi trebale prikupiti vodu u razdobljima kada nema vode, odnosno tada bi trebalo da propušta svu vodu. Sve ovo utječe i na floru i faunu u samom koritu, neke vrste riba izumiru, dok se nove javljaju", rekao je Grizelj.

Dodaje da je na mjestu sadašnje hidroelektrane u Peć Mlinima nekada bilo 15 mlinica, koje nikad nisu obnovljene.

Na izvoru Klokun, koji tokom ljeta napaja Trebižat, također je planirana izgradanja mini-hidroelektrane. No, mještani ovog sela, prema riječima Grizelja, neće dozvoliti da se uništi ovaj prelijepi izvor.

Kao i Grizelj, i Stanko Zlopaša iz udruge "Tajna prirode", koji je odrastao na Trebižatu i koji predstavlja turistički potencijal ove rijeke, kaže da će nastaviti borbu za očuvanje prirodnih ljepota i potencijala. On, između ostalog, organizira kanu safarije, ali i druge aktivnosti na Trebižatu.

I na rijeci Bregavi, dva kilometra od njenog izvora, napravljena je hidroelektrana Do, koja je, prema riječima Asima Pitića iz Udruge za očuvanje životne sredine i razvoj turizma "Eco tour" iz Stoca, potpuno uništila ovu rijeku.

"Ona jest protočna, ali prilikom izgradnje kanala dugog dva kilometra uništeni su prirodni ambijent i najljepši dijelovi općine Berkovići. Sve se moglo mnogo bolje iskoristiti kroz izgradnju bungalova, auto-kampova, koji bi bili svima na raspolaganju", kazao je Pitić.

Milenko Brkić, čovjek na čijoj zemlji je, kako navodi, izgrađena mini-hidroelektrana Do, kaže da ga niko nije pitao, odnosno da su to zemljište prepisali na drugu osobu i na taj način je otkupili.

"Ta je zemlja bila na pokojnom ocu, niko me nije pitao. Rijeka Bregava je prije bila prava rijeka, iz nje se pila voda. Ja sam branio svoje, a po mene je dolazila policija", ogorčeno govori Brkić.

I Oliver Arapović, predsjednik Ekološke udruge "Majski cvijet", koje se brine za korita rijeka Bune, Neretve i Bunice, ističe da se već osam godina bore protiv izgradnje mini-hidroelektrana.

"Bunski kanali na mostu Čupovo su zaštićeno područje po više kategorija, između ostalog su i prirodno plodište i matište endemskih vrsta riba. Ribe ovim tokom milijunima godina idu na migracijski put u svoju matičnu rijeku Bunu. Gradnjom ovih mini-hidroelektrana one ne bi imale mogućnost da koriste ovaj put i idu u gornji tok Neretve i matičnu rijeku Bunu", kazao je Arapović.

Kako kaže, ovo područje je zaštićeno u Federaciji BiH i županiji, a ide se ka tome da ga grad Mostar izbaci iz Urbanističkog plana. Dodaje da je u veljači poslao zahtjev za razgovor sa gradonačelnikom o ovoj temi, ali da još čeka odgovor.

Kao i Arapović, i Adnan Đuliman iz Blagaja se bori kako bi zaštitio izvor Bune, koji je prepoznat kao značajan turistički potencijal ovog dijela Hercegovine.

Također, i na vodopadu Kravica je planirana izgradnja mini-hidroelektrane, ali su gradske vlasti potpisale deklaraciju protiv izgradnje mini-hidroelektrana.

Ovaj vodopad je širok oko 120 metara, a visina vode je od 28 do iznad 30 metara.

Stjepan Boto iz Gradske uprave Ljubuški kaže da je prethodno bilo planirano, ali da neće biti izgrađene mini-hidroelektrane na rijekama u toj lokalnoj zajednici.

I Ante Ilić, turistički radnik JP "Parkovi", ističe da je Ljubuški, kao lokalna samouprava, jasno stao u zaštitu rijeka time što je potpisao deklaraciju koja se protivi gradnji malih hidroelektrana.

"Vodopad Kravica je jedna od najvećih atrakcija u BiH, a u razdoblju prije pandemije koronavirusa imali smo više od 300.000 prodanih ulaznica", kazao je Ilić.