Travanjski mraz ostavio je posljedice i na krompir

Poznat po kvaliteti i veoma ranom vremenu prispijeća na tržište, ljubuški rani krompir od prije nekoliko godina prepoznatljiv je i kao brend Ljubuški rani,

koji se pakuje u biorazgradive gajbe. Ljubuški rani je prvi mladi krompir koji se može kupiti u trgovinama širom zemlje, ali to je ove godine, zbog loših vremenskih uvjeta, upitno.

Organska proizvodnja

Iako su se poljoprivrednici potrudili sačuvati plod, veliki dio je propao, a štete su primorani sami sanirati. Proizvođači mladog krompira iz okoline Ljubuškog 2011. godine su se okupili oko poljoprivredne zadruge Plodovi zemlje Ljubuški, te ih je do sada učlanjeno oko 180. U 2018. godini, prvi put, ostvarili su zajednički izravan plasman u maloprodajne trgovinske lance u BiH, a udruživanje proizvođača i unapređenje kvalitete postignuti su uz podršku Europske unije i vlade Njemačke. Iako kažu da krompir nije organski, tvrde kako nije upitno da je svakako jedan od boljih koji se može naći na domaćem tržištu.

- Sljedeći nam je korak uzgoj baš organskog, sada nam je problem sjeme, ne znam kako doći do sjemena organskog, jer se to traži. Mislim da na ovoj zemlji, nema ni nekih bolesti ovdje, on će se kopati. Zlatice, koja je najveća štetočina krompira, još uvijek nema, kazao nam je Dubravko Vukojević iz poljoprivredne zadruge Plodovi zemlje Ljubuški. Dodao je da će za nekoliko dana krompir iz plastenika već biti spreman za tržište, dok bi se vanjski trebao vaditi za nekoliko dana. Kaže kako, prema svemu sudeći, prije prvog svibnja to neće biti izvodivo. Iako su se poljoprivrednici potrudili spasiti plodove, nebriga nadležnih ostavlja posljedice.

“Ove godine je takoreći led prošarao, negdje je odnio dobro, negdje slabije za razliku od prošle godine gdje je odnio kompletno, znači sve, nije ništa ostalo. Ove godine ni mi nismo prepustili ništa slučaju, većina ljudi je štitila rod, orošavanjem, prekrivanjem folija. Dakle, lani nas je naučilo pameti pa smo spašavali", dodao je Vukojević.

Kompenzacija štete

Prema riječima stručnjaka, stradanja na području Hercegovine i južnih krajeva BiH nesaglediva su bilo da se radi o povrtlarskoj ili voćnoj kulturi. Potrebno je, tvrde, uvesti mehanizme i načine pomoći kako bi se štete kompenzirale.

Loši vremenski uveti predstavljaju dodatni udarac za poljoprivrednike koji već trpe zbog prekomjernog uvoza. Mogućnosti za očuvanje plodova postoje, ali uz skupe sustav za natapanje, što većina poljoprivrednika nije u mogućnosti osigurati.

 
index Instagram400x230 youtube