Ivo Lučić: Bernardić je bez imalo dvojbe izabrao Tita – pametnom dosta

Autor je tri knjige: Uzroci rata, Bosna i Hercegovina od 1980. do 1992., Despot Infinitus, Hrvatski institut za povijest, Zagreb, 2013., Vukovarska bolnica – svjetionik u povijesnim olujama hrvatskoga istoka, Hrvatska liječnička komora, Hrvatski institut za povijest, Zagreb, 2017. i Od vila ilirskih do Bijeloga puta – stranputicama bosanske i hercegovačke povijesti, Hrvatska liječnička komora, Hrvatski institut za povijest, Zagreb, 2018.

Uredio je zbornik radova s međunarodnoga znanstvenog skupa Hum i Hercegovina kroz povijest, Hrvatski institut za povijest, Zagreb, 2011., kao i zbornik dokumenata Godina sukoba, 1993., Hrvatski institut za povijest i Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, treća od šest knjiga korespondencije Franje Tuđmana, Zagreb, 2015. Objavio je oko pedeset znanstvenih i stručnih radova u više zbornika i časopisa. Dobitnik je Nagrade Grada Zagreba i Državne nagrade za znanost za 2017. godinu.

Aktivno je sudjelovao u obrani Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine pa je tijekom rata stekao čin stožernoga brigadira odnosno brigadnog generala Hrvatske vojske (HV), a neposredno po završetku rata i čin general-bojnika Hrvatskoga vijeća obrane (HVO). Odlikovan je s pet državnih odličja Republike Hrvatske, dodijeljene su mu dvije spomenice, pet medalja i dvije plakete za zasluge u Domovinskom ratu. Dva puta je biran u Skupštinu BiH – na prvim izborima 1990. i na drugim izborima 1996. godine. Od 1997. do 1998. bio je savjetnik za unutarnju politiku u Predsjedništvu BiH. Obnašao je dužnost pomoćnika ravnatelja Hrvatske izvještajne službe (HIS) Republike Hrvatske. Bio je vanjski član Odbora za Hrvate izvan Hrvatske u šestom sazivu Sabora Republike Hrvatske (2008-2011.). Odlukom Hrvatskog sabora 10. veljače 2017. izabran je za člana Programskoga vijeća Hrvatske radio televizije na razdoblje od četiri godine. Odlukom Vlade Republike Hrvatske od 2. ožujka 2017. imenovan je članom Vijeća za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima.

Predizborna utrka je u punom jeku, veliki je broj lista i kandidata. Jesu li ovo dosad najneizvjesniji izbori do sada? Kako vidite ovu kampanju i koji ishod prognozirate?

Gotovo svi su izbori poslije 2000. godine bili neizvjesni, pa tako i ovi. Za demokraciju je dobro to što ima puno lista i kandidata. Ono što nije dobro to su izljevi laži, bijesa i mržnje koji su preplavili javni prostor. To puno govori o stanju društva i (političkoj) kulturi. Na lijevoj strani političkog spektra slijednici su komunističke partije koji s pozicije „moralne superiornosti“ mržnju prema „neprijatelju“ gaje kao važan element ideološke borbe. Njihova braća blizanci na desnici neukusno i vulgarno okićeni folklornim hrvatstvom, katoličanstvom i domoljubljem ponašaju se na isti način. Da nema plakata, parola i slogana iza kojih stupaju teško bi ih bilo raspoznati i razdijeliti. Iza lažnih profila na društvenim mrežama krije se isti moralni i politički jad. Usprkos svemu, pa i njihovom usklađenom djelovanju očekujem pobjedu Hrvatske demokratske zajednice.

Mislite li da postoji mogućnost da Domovinski pokret odvuče dosadašnje glasače vaše stranke?

Taj čudni pokret koji okuplja radikalne desne demagoge, dezorijentirane lijeve aktiviste, nerealizirane hadezeovske otpadnike, zakašnjele domoljube i lažne borce za Hrvatsku ne nudi nikakav program niti je u stanju bilo što osmisliti. Povezuju ih neartikulirani politički radikalizam i iracionalna mržnja prema HDZ-u na što se nadovezuju pojedinci s poslovnim interesima i osobnim ambicijama, što će se u punome svjetlu razotkriti tek nakon izbora. Za pretpostaviti je da će uspjeti obmanuti dio glasača i uzeti nešto glasova, ali ne mislim da će to bitno umanjiti naš rezultat.

Rođeni ste u Ljubuškom BiH te dugi niz godina živjeli i radili u Mostaru. Danas ste u prvoj izbornoj jedinici koja obuhvaća uglavnom grad Zagreb, koja su vaša očekivanja? Što mogu očekivati vaši glasači ako uđete u Hrvatski sabor?

Moja je domovina podijeljena na dvije države. Rođen sam u Ljubuškom, u Mostaru sam radio i još uvijek tamo predajem na Filozofskom fakultetu. Sada živim i radim u Zagrebu, glavnom hrvatskom gradu. Trideset godina radio sam na ostvarenju slobode i demokracije, na jačanju hrvatske države, ali isto tako na poboljšanju položaja Hrvata u BiH. Bez obzira na društvenu i političku funkciju i na to gdje ću živjeti i raditi nastavit ću tako djelovati.

Politiku ste napustili nakon smrti predsjednika Tuđmana, što vas je potaknulo da se ponovo angažirate?

Nakon smrti predsjednika Tuđmana nisam se vidio u politici. Sve ono što se nudilo bilo je tek blijeda sjena njegove politike. Rat i politički angažman onemogućili su za neko vrijeme ostvarenje mojih ranijih ambicija koje su bile vezane za znanost. U proljeće 2000. godine sjeo sam u klupu na Studiju povijesti Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Tijekom sljedećih dvadeset godina stekao sam solidna znanja i najviša znanstvena i nastavna zvanja. Sadašnja situacija u društvu i državi po mnogo čemu slična je onoj iz 1990., što me potaknulo na ponovni angažman. Napadi na HDZ, središnju hrvatsku stranku najzaslužniju za stvaranje, obranu, oslobađanje i osamostaljenje Republike Hrvatske nisu slučajni niti su rezultat samo političkog djelovanja oporbe. Radi se o puno složenijem i perfidnijem djelovanju koje traži adekvatan odgovor. Stečenim znanjem i iskustvom želim pomoći u osmišljavanju i provedbi politike i aktivnosti koje će odbiti te i takve napade i osigurati stabilnost i prosperitet Hrvatske.

Godinama radite u sigurnosno informativnim službama mislite li da se ponekad protiv predsjednika Vlade Andreja Plenkovića doista vodi medijskihibridni rat i što mislite o fenomenu ” crni labud ”?

U sigurnosno informativnom sustavu radio sam od svibnja 1991. do veljače 2000. godine. Obnašao sam najviše funkcije i znam da se protiv Republike Hrvatske, Vlade Andreja Plenkovića i njega osobno te Hrvatske demokratske zajednice vodi medijski rat. O „crnom labudu“ ne mislim ništa baš kao ni o bijelom. 

Nedavno ste izjavili da bi pobjeda RESTART koalicije dovela do obnove Titoizma. Zbog toga su vas neki kritizirali. Što to zapravo znači?

Sve što sam rekao potvrdio je Davor Bernardić u ponedjeljak navečer u sučeljavanju s Andrejom Plenkovićem. Između Tuđmana i Tita bez imalo dvojbe izabrao je Tita. Između prvog predsjednika Republike Hrvatske i jugoslavenskog komunističkog diktatora izabrao je ovog drugog. Pametnom dosta.