Testiran četverodnevni radni tjedan. Rezultati su neočekivani

Štoviše, pokazalo se da su zaposlenici koji su radili po tom konceptu u nastavku eksperimenta koji je produžen sa šest mjeseci na godinu dana uspjeli uspješno obaviti sve dodijeljene zadatke uz dodatno skraćenje radnog vremena.

Što je duže eksperiment trajao, to se radno vrijeme više skraćivalo

Drugim riječima, što su ljudi dulje radili na nove, učinkovitije načine, to su im radni tjedni postajali kraći, piše Index.hr.

Nakon šest mjeseci radnici su izjavili da su manje iscrpljeni, da im se zdravlje poboljšalo te da su zadovoljniji poslom, a pritom su svoje prosječno radno vrijeme smanjili za oko četiri sata, na 34 sata tjedno.

Oni koji su nastavili po istom rasporedu punih 12 mjeseci dodatno su skratili radno vrijeme na oko 33 sata tjedno, tvrde istraživači. U isto vrijeme nastavili su izvještavati o boljem mentalnom i fizičkom zdravlju te ravnoteži između posla i privatnog života.

To su pokazali rezultati eksperimenata provedenih tijekom proteklih 18 mjeseci u SAD-u, Kanadi, Velikoj Britaniji i Irskoj, a potvrdila su ih i iskustva iz Australije i Novog Zelanda.

U novim eksperimentima sudjelovale su različite tvrtke iz različitih industrija, od neprofitnih organizacija, preko dizajnerskih agencija, do proizvođača.

100% zadataka u četiri dana za istu plaću

Koncept četverodnevnog radnog tjedna u kojem zaposlenici primaju 100% plaće za 80% uobičajenih radnih sati uz održavanje 100% produktivnosti posljednjih godina postaje sve popularniji diljem svijeta.

Neprofitna organizacija 4 Day Week Global, koja provodi testiranja ovog koncepta i surađuje s vladama kako bi im pomogla u oblikovanju odgovarajućih politika, objavila je nedavno četvrtu fazu svojih istraživanja, čiji je fokus bio na dugoročnom utjecaju ovih eksperimenata.

Petodnevni radni tjedan je stara konvencija

Zvonimir Galić s Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, suvoditelj studija Upravljanje ljudskim potencijalima na Sveučilištu u Zagrebu, smatra da je četverodnevni radni tjedan vjerojatno budućnost rada.

"Trenutačni 40-satni radni tjedan je socijalna konvencija koja je nastala prije gotovo sto godina u industrijskoj ekonomiji i pitanje je koliko je primjerena za sadašnju situaciju", kaže Galić.

"Primjerice, zanimljivo je primijetiti da je u zapadnom svijetu od 2. svjetskog rata produktivnost višestruko porasla, a da je broj radnih sati ostao više-manje konstantan i kreće se oko tih 40 sati ostvarenih u petodnevnom radnom tjednu.

Definitivno se nisu ostvarile prognoze poznatog britanskog ekonomista J. M. Keynesa koji je 1930-ih smatrao da će snažni tehnološki razvoj dovesti do skraćenja radnog tjedna na 15 sati, a da ćemo ostatak koristiti za osobni rast i razvoj. Sto godina kasnije četverodnevni radni tjedan mogao bi biti korak u tom smjeru", dodaje Galić.

Prvo istraživanje duže od pola godine

Ovo je prvo istraživanje koje je pratilo takav sistem rada tijekom 12 mjeseci umjesto šest mjeseci. Ranija, polugodišnja istraživanja dala su slične rezultate, međutim, postojala je sumnja da su pozitivni efekti bili posljedica činjenice da se radilo o novini, da bi oni s vremenom mogli nestati ili se smanjivati.

Istraživanje je uključilo povratne informacije dobivene od 988 osoba koje su radile u 41 tvrtki u SAD-u i Kanadi koje su prošle godine prešle na četverodnevni radni tjedan.

"Ispitivanja su pozitivna u svim aspektima s ovim novim dokazima koji pomažu opovrgnuti zabrinutosti da su prethodni uspjesi bili rezultat novosti i da se dugoročno ne bi mogli održavati", pišu autori u izvješću.

Nakon 12 mjeseci dodatno skratili radno vrijeme

Štoviše, istraživanje je utvrdilo da je produženjem rada po novom sustavu došlo do daljnjeg poboljšanja tjelesnog i mentalnog blagostanja zaposlenika te istovremenog povećanja produktivnosti.

"Uvidi nakon 12 mjeseci iznimno su pozitivni i doprinose izgradnji snažnih dokaza koji pokazuju trajne pozitivne učinke smanjenog radnog vremena", rekli su u izvješću osnivači 4 Day Week Global Charlotte Lockhart i Andrew Barnes.

"Ovi rezultati pokazuju daljnje pozitivne trendove u poslovnim koristima, dobiti za zdravlje i za osjećaj blagostanja, kao i u utjecajima na okoliš, te pružaju čvrst temelj za široko usvajanje četverodnevnog radnog tjedna", dodali su.

Istraživanje je utvrdilo da su početna smanjenja iscrpljenosti, koja su se primijetila nakon uvođenja četverodnevnog radnog tjedna, uvelike ostala održana nakon 12 mjeseci, dok su se samoprocijenjeni rezultati tjelesnog i mentalnog zdravlja tijekom godine nastavili poboljšavati.

Velika većina zaposlenika želi nastaviti tako raditi

Od sudionika studije njih 95% željelo je nastaviti s konceptom, gotovo 70% doživjelo je smanjenje iscrpljenosti, 40% se osjećalo manje pod stresom, a anksioznost se smanjila za 39% ispitanika.

Mjereno na samoprocijenjenom stupnju od jedan do pet, gdje je pet najbolja ocjena, mentalno zdravlje sudionika eksperimenta povećalo se s 2.92 prije početka eksperimenta na 3.42 nakon godinu dana, dok se njihovo fizičko zdravlje povećalo s 3.05 na 3.41.

Također je zabilježen veliki porast samoprocijenjene produktivnosti.

Istraživanje je utvrdilo da zaposlenici koji su se prebacili na 4-dnevni radni tjedan nastavljaju raditi efikasnije umjesto da pokušavaju zbrzati i nagurati petodnevni posao u četiri dana.

Potvrđena poznata psihološka istraživanja

Galić kaže da rezultati istraživanja potvrđuju ranija psihologijska istraživanja.

"Što se tiče zadovoljstva, odnosno subjektivne dobrobiti, tu je situacija relativno jasna. Osim da radimo, svi imamo i druge životne uloge, a njihovo kontinuirano usklađivanje uzrokuje stres i, u gorim slučajevima, izaziva 'burnout', što može imati dugoročne posljedice i na zdravlje i na produktivnost.

Četverodnevni radni tjedan pomaže nam da bolje uskladimo radnu i ostale uloge, ali se i bolje odvojimo od posla za vrijeme duljeg vikenda. Zanimljivo, istraživanja su pokazala da je redovito psihološko odvajanje od posla navika visokoproduktivnih ljudi jer im omogućava dugoročniju motivaciju i produktivnosti", kaže naš znanstvenik

"Što se tiče produktivnosti, tu je očita jedna stvar koju bih htio podcrtati - produktivnost ovisi o uvjetima u kojima ljudi rade te o njihovoj motivaciji. Čimbenik jednadžbe koji se u skraćenju radnog tjedna mijenja je motivacija ljudi. Drugim riječima, kad su zadovoljniji i motiviraniji, ljudi obave više posla u manje vremena. Pretpostavka o tome da su sretni radnici produktivniji smatra se jasno znanstveno potvrđenom", tumači.

Zadovoljna je i većina kompanija

Posebno je zanimljivo to što su i kompanije koje su sudjelovale u istraživanjima vrlo pozitivno ocijenile ukupno iskustvo, prosječnom ocjenom 8.7 od 10.

Neke od ključnih zabilježenih prednosti bile su poboljšanje produktivnosti i kvalitete, privlačenje novih zaposlenika te smanjenje odlazaka starih.

Prihodi uključenih kompanija porasli su u prosjeku za 15%, dok su zaposlenici za 32% manje razmišljali o napuštanju posla.

Ni jedna od uključenih kompanija nije izrazila namjeru vratiti se na petodnevni radni tjedan. Čak 89% njih odlučilo je da će definitivno nastaviti s konceptom četverodnevnog radnog tjedna, a 11% je najavilo da će to vrlo vjerojatno učiniti.

Pandemija je pomogla eksperimentiranju

Galić kaže da je jedan čimbenik koji je sigurno utjecao na popularnost ovih promjena među poslodavcima bila nedavna pandemija za vrijeme koje je značajan udio radne snage radio od kuće.

"U tim promijenjenim uvjetima dio menadžmenta shvatio je da je pojam radnog vremena u nekim poslovima i uvjetima besmislen pa su se, ispravno, počeli fokusirati na to koliko ljudi odrade. Dodatno, svi poslodavci u zapadnom svijetu nose se s problemom nedostatka radne snage pa su zainteresirani za inovacije kojima postaju privlačni radnicima. odnosno vode više računa o zadovoljstvu radnika", kaže Galić.

Slična iskustva u Australiji i na Novom Zelandu

Ovi rezultati podudaraju se s iskustvima 19 australskih i novozelandskih kompanija koje su sudjelovale u eksperimentu u drugoj polovici 2022. On je pokazao da su zaposlenici kompanija koji su usvojili kraći radni tjedan bili zadovoljniji svojim poslovima, manje iscrpljeni te manje skloni uzimanju bolovanja i slobodnih dana.

Britanska multinacionalna tvrtka Unilever proširila je svoju probu četverodnevnog radnog tjedna na osoblje u Australiji nakon uspješnog 18-mjesečnog pilota na Novom Zelandu. U novozelandskom pokusu, koji je trajao od prosinca 2020. do lipnja 2022., 80 zaposlenika radilo je četiri dana u tjednu uz 100% svoje plaće, pri čemu su se obavezali na 100% truda na poslu.

Tvrtka je izvijestila o snažnim rezultatima u ispunjavanju poslovnih ciljeva, dok je izostanak s posla pao za 34%, a ispitano osoblje prijavilo je smanjenje stresa od 33% i smanjenje sukoba između posla i privatnog života za 67%. Tvrtka je također najavila da će nastaviti ispitivanje na Novom Zelandu i proširiti ga na Australiju na 12 mjeseci.

Australski političari predložili nacionalni pilot-program

Povoljni rezultati pokrenuli su inicijative da se koncept četverodnevnog radnog tjedna šire prihvati u Australiji. Odbor australskog Senata preporučio je ranije ove godine provođenje pilot-programa tog koncepta u javnoj službi. Vlada i senatori Zelenih podržali su poziv izjavivši da su dokazi o njegovoj učinkovitosti značajni.

Većina tvrtki vjerojatno će ipak nastaviti po starom

Unatoč ovim pozitivnim rezultatima, stručnjaci pretpostavljaju da će se velika većina tvrtki vjerojatno nastaviti držati konvencionalnog petodnevnog rasporeda u doglednoj budućnosti.

Naime, treba istaknuti da su tvrtke koje isprobavaju kraće tjedne većinski male, a ne velike te da su neki radnici u eksperimentima ipak prijavili da su imali problema da sve svoje radne obaveze obave u skraćenom radnom tjednu.

AI bi mogao odigrati važnu ulogu

Galić kaže da bi se četverodnevni radni tjedan, unatoč tome što se sada čini revolucionarnim mogao relativno brzo "uhvatiti" kao novi civilizacijski standard.

"Na njegovo prihvaćanje mogao bi utjecati i snažan razvoj umjetne inteligencije za koju McKinsey procjenjuje da bi mogla značajno utjecati na 30 do 70% radnih mjesta od kojih će neka nestati, a druga biti znatno izmijenjena. Tu ne treba biti 'katastrofičar', ali izgledno je da bi se tržište rada moglo značajno promijeniti zbog rasta produktivnosti uslijed većeg korištenja AI-ja.

Naravno, posebno je pitanje hoće li se benefiti povećane produktivnosti zadržati samo kod vlasnika inovacija ili će se preliti i u intervencije usmjerene na povećanu kvalitetu života svih ljudi", kaže Galić.

Problem manjka radne snage

Smatra da će također biti zanimljivo gledati kako pomiriti te trendove s trenutnom situacijom na tržištu rada.

"I Hrvatsku i druge zemlje Zapada karakterizira nedostatak radne snage koji je posljedica demografskih trendova odnosno činjenice da su kohorte ljudi koji izlaze iz tržišta rada bitno manje od onih koje u njega ulaze. Ova situacija u Hrvatskoj dodatno je otežana iseljavanjem nakon pristupanja EU.

U takvim okolnostima na znatnom broju radnih mjesta bit će teško brzo očekivati uvođenje ovakve organizacije rada jer se smjene jedva krpaju s postojećim brojem radnika.

Ponavljam, četverodnevni radni tjedan ima smisla kao kompenzacija za povećanu produktivnosti i teško ćemo govoriti o njemu u okolnostima zastarjelih organizacija u kojima su još važni sati rada, odnosno u kojima se povećanje produktivnosti ne događa", zaključio je sugovornik.