Rektor Tomić: Postali smo moderno i u svijetu prepoznatljivo sveučilište

Sveučilište u Mostaru kroz četiri zadnje godine doživjelo je brojne promjene, uspone, ali i priznanja. Nije nedostajalo ni problema od onih financijskih, organizacijskih pa i pandemijskih. Na Sveučilištu vole reći da je za njih kriza prilika, a ne opasnost. O brojnim temama, za portal SUM Sova odgovara rektor prof. dr. Zoran Tomić.

Rektore Tomić, danas je prvi dan Vašega novog mandata, iza Vas su četiri godine prvog mandata. Što je danas Sveučilište u Mostaru?

Sveučilište u Mostaru danas broji deset fakulteta, jednu akademiju, gotovo 1300 nastavnika, oko 11.000 studenata, 158 studijskih programa, 13 doktorskih studija, Studentski centar, Sveučilišnu knjižnicu, Sveučilišnu tiskaru, nakladničku kuću PRESSUM, Sveučilišnu galeriju, pet centara. Danas smo subjekt u visokom obrazovanju i na kartama smo svih europskih i svjetskih asocijacija. Uživamo poštovanje naših akademskih prijatelja u BiH, Hrvatskoj, okruženju i Europi. Stalno se mijenjamo i jačamo. Nastojimo što kvalitetnije primijeniti europske standarde u visokom obrazovanju.

Volite istaknuti da se Sveučilištem upravlja planski i strateški?

Donijeli smo Strategija razvoja Sveučilišta u Mostaru za razdoblje 2018. – 2023. godine 19. srpnja 2018. Donošenje ovog strateškog dokumenta na Sveučilištu označilo je početak izgradnje sustava strateškoga upravljanja na Sveučilištu u Mostaru kao glavnoga instrumenta njegova sinergijskog rasta i  koordiniranoga razvoja. Strateški okvir za izradu strategije i strateških planova uključivao je  ključne dokumentima  kao što  su:  državne, entitetske i županijske razvojne strategije, važeće regionalne i međunarodne sporazum te  druge relevantne dokumente. Detaljnom analizom navedenih dokumenata, unutarnjih mogućnosti Sveučilišta te potencijala lokalne i šire zajednice, definirani su ključna strateška područja: obrazovanje, znanstveno - istraživački rad, organizacija i resursi, međunarodna i međusveučilišna suradnja te sveučilište i okruženje. Po svakom navedenom području definirani su strateški ciljevi, zadatci, pokazatelji ostvarenja i ciljane vrijednosti koje se žele postići. Nakon  usvojene Strategije za svaku godinu razvijani su akcijski planovi  provedbe strategije.

Osim donošenja Strategije, važno je pratiti njenu provedbu?

Upravo svjesni važnosti provođenja Strategije, Sveučilište je s njenom izradom izradilo i godišnje akcijske planove provedbe te imenovalo Povjerenstvo za praćenje provedbe Strategije. Kako  je za uspješno vođenje ovog veoma složenog i zahtjevnog procesa bilo potrebno razviti učinkovit sustav praćenja  ostvarenja postavljenih  ciljeva,  Povjerenstvo  je u suradnji s Uredom za međusveučilišnu suradnju, Uredom za osiguranje i unapređenje kvalitete te IT centrom  Sveučilišta  uspostavilo sustav stalnog praćenja provedbe Strategije  uz podršku online alata.

U kojoj je fazi integracija Sveučilišta?

Prve dvije akademske godine posebno je obilježila Integracija Sveučilišta u Mostaru i to pravna, financijska, organizacijska, akademska i društvena, a protekle dvije godine su nastavljeni procesi vezani za sve segmente integracije, kao i prilagodba novim uvjetima poslovanja i daljnji razvoj.

Sva sveučilišta u svijetu pogodila je pandemija Covid-19. Kako je reagiralo Sveučilište u Mostaru?

Nastava u akademskoj 2019./2020. godini do početka proglašenja stanja prirodne nesreće u Federaciji BiH uzrokovanog pandemijom virusa COVID-19 je realizirana redovno. Nakon proglašenja stanja prirodne nesreće u Federaciji BiH i obveza proisteklih iz naredbi Kriznog stožera Federacije BiH, organizacijske jedinice počinju prebacivati nastavu iz redovne u online nastavu uz upotrebu svih dostupnih informacijsko-komunikacijskih tehnologija i široko dostupnih komunikacijskih aplikacija. Nastava u punom fondu sati u ljetnom semestru s izravnim video kontaktom se održala na 74,33% predmeta, nastava u skraćenom fondu sati s izravnim video kontaktom se održala na 19,81% predmeta, a nije se održala na 5,85% predmeta. Nastavnici su učinili dostupnim u elektronskoj formi nastavne materijale za online nastavu na 87% predmeta, djelomično dostupnim na 10% predmeta, a 2,37% predmeta nije bilo dostupno. Na fakultetima na kojima je bilo neophodno organizirati praktične vježbe u učionicama nastavni proces se odvijao u skladu s epidemiološkim mjerama.

Stalno naglašavate studente kao partnere?

Sveučilište u Mostaru sa svojim ustrojbenim jedinicama nastoji osigurati okruženje u kojem je učenje usmjereno na studenta. Takvo učenje zahtijeva osposobljavanje samostalnijih studenata, nova približavanja predavanja i učenja, efektivnu podršku i savjetodavne strukture, kao i nastavni plan koji je jasnije usmjeren na učenje na sva tri  ciklusa studija. U proteklom razdoblju, zajedno sa Studentskim zborom Sveučilišta u Mostaru, realizirani su skoro svi zaključci s tematske sjednice Senata Sveučilišta, koji su bili posvećeni nastavi i nastavnom procesu. Povećan je i broj studenata, članova Senata, tako da sada studenti imaju svoja tri predstavnika. U proteklom razdoblju Studentski zbor je realizirao brojne aktivnosti i obuhvatio sve aspekte studentskoga aktivizma te su maksimalno doprinosili da studentski život učine kvalitetnijim i boljim.

Posebna pozornost posvećena je kroz aktivan rad i sa studentima s invaliditetom?

Razvijanje socijalne dimenzije visokog obrazovanja prioritet je Sveučilišta u Mostaru. Stoga smo se trudili omogućiti veću dostupnost studiranja za ranjive i podzastupljene skupine. U proteklom razdoblju, zajedno s Uredom za studente s invaliditetom, postignuti su značajni rezultati. Studentima s invaliditetom su osigurani asistenti u nastavi, a isti su oslobođeni plaćanja upisnine. Na svim ustrojbenim jedinicama postavljeni su natpisi na Brailleovom pismu  (dekanat, referada i ulaz u zgradu). Na taj način je ostvareno njihovo pravo na pristup informacijama u odgovarajućem obliku, olakšana orijentacija i kretanje u prostorijama fakulteta te se povećao stupanj njihove samostalnosti. Ovo također može utjecati na odluku o upisu na fakultete kod mladih koji Braillevo pismo koriste kao primarni medij u komunikaciji pa tako i u obrazovanju. Dislociran je Ured za student s invaliditetom iz kampusa Rodoč u Kampus u Mostaru i prilagođen prilaz novim prostorijama ureda. Izrađena je nova web stranica s identifikacijskim obrascem s ciljem bolje informiranosti te prijava studenata. Danas su u bazi 33 studenta s različitim oblicima invaliditeta.

Na Sveučilištu djeluje studentski pravobranitelj?

U protekle dvije godine posebno je afirmirana uloga studentskog pravobranitelja, kojega imenuje Studentski zbor. On je djelovao na načelima neovisnosti, samostalnosti i povjerljivosti. Primao je pritužbe studenata koje se odnose na njihova prava, savjetovao ih o istim, sudjelovao u disciplinskim postupcima koji su vođeni protiv studenata na ustrojbenim jedinicama, te aktivno sudjelovao u postupku izmjena i dopuna pravnih akata koja uređuju pitanja studentskih prava i obveza.

Karijerno savjetovalište također je od pomoći studentima?

Sveučilište u Mostaru u svom radu nastoji pružiti maksimalnu podršku studentima od početka studiranja, tijekom i nakon završetka studija. Kako bi profesionalno, proaktivno i adekvatno odgovorili potrebama studenata, organizirano je Karijerno savjetovalište za studente. Usmjereno je na koordinaciju i sustavno pružanje podrške studentima  u području razvoja vještina upravljanja karijerom. Vještine omogućavaju pojedincu da prikuplja, analizira i organizira informacije o sebi, poslovnim/obrazovnim prilikama i mogućnostima te donosi odluke i provodi planove za razvoj karijere.  Misija je  savjetovališta osnaživati pojedince u ostvarivanju potencijala u području profesionalnog razvoja, kroz učenje i usluge prilagođene potrebama korisnika. Nastoji se studentima pomoći kako bi razumjeli tržište rada i potrebe poslodavaca, osvijestili svoje radne potencijale i definirali područja za razvoj, unaprijedili vještine samoprezentacije u poslovnom smislu te definirali plan razvoja svoje karijere.

Radili ste i određena istraživanja?

U tijeku protekle akademske godine u sklopu rada Karijernog savjetovališta provedeno je istraživanje o percepciji zapošljivosti studenata Sveučilišta u vrijeme pandemije. U skladu s akcijskim planom i aktivnostima Karijernog savjetovališta provedeno je istraživanje tijekom siječnja, veljače i ožujka o percepciji zapošljivosti studenata Sveučilišta svih studijskih programa. U istraživanju je sudjelovalo 580 studenata. U tijeku je statistička obrada podataka čiji se izvještaj i javno prezentiranje rezultata uskoro očekuje. Na osnovu rezultata istraživanja prezentirat  će se odgovarajuće smjernice. Održane su dvije online radionice za maturante. Prva radionica na temu odabira studija i kako donijeti karijernu odluka na kojoj je sudjelovalo 36 maturanata, a druga o psihološkoj pripremi za studij na kojoj je sudjelovalo 25 maturanta.

Kakva je studenska izvrsnost na Sveučilištu?

Rezultati stalnog poboljšavanja nastavnog procesa i obrazovnog sustava rezultirala su i akademskom izvrsnošću. U posljednje četiri godine, 137 studenata dobilo je rektorovu nagradu. Od toga 119 za uspjeh, 18 za promociju Sveučilišta u Mostaru i znanstveni rad. Dekanovu nagradu dobila su 252 studenta uz brojne pohvalnice koje dodjeljuju određene ustrojbene jedinice čime se pokazuje kako je izvrsnost naših studenata.

Nastavu ste definirali kao najvažnije strateško područje na Sveučilištu?

Temeljna zadaća Sveučilišta u Mostaru je osigurati kvalitetno i inovativno obrazovanje koje je međunarodno prepoznatljivo, a primarno i kontinuirano usmjereno potrebama studenata. Zato se u svojim strateškim dokumentima opredijelilo za akademsko obrazovanje temeljeno na ishodima učenja sa studentima u središtu obrazovnog procesa. Cilj je takvog usmjerenja poticati kvalitetu akademskog obrazovanja te podršku studentima za njihov rast u buduće stručnjake koji će biti prepoznati na globalnom tržištu rada, s vještinama za život i rad u različitim okruženjima.

Donijeli ste Registar studijskih programa?

Pristup menadžmenta Sveučilišta bile su stalne promjene, promjene koje će nas približiti najvažnijim europskim i svjetskim standardima u visokom obrazovanju. Odlukom Senata izrađen je Registar studijskih programa, na hrvatskom i engleskom jeziku za sve studijske programe koji se izvode na  prvom, drugom i integriranom ciklusu studija.  U realizaciji ovoga cilja Sveučilište u Mostaru je nastavilo sa aktivnostima na izmjeni postojećih i izradbi novih nastavnih planova i programa, što će pridonijeti jačanju obrazovanja novim kvalitetnim sadržajima. Prema podatcima s ustrojbenih jedinica,  na Sveučilištu u Mostaru aktivno je 158  studijskih programa i to: 71  na I. ciklusu,  69 na II. ciklusu, 5 na integriranom studiju te 13 na III. ciklusu.

Ono što je jako važno jest činjenica da ste u posljednje četiri godine utemeljili značajan broj novih studija?

Sveučilište u Mostaru stalno se mijenja u skladu s promjenama u okruženju, visokom obrazovanju i u skladu s potrebama tržišta i društva. Karakterizira nas sposobnost brze promjene i brzog donošenja važnih odluka. Tomu je značajno doprinijela integracija Sveučilišta. Zajednički promišljamo. Dekanice i dekani sa svojim vodstvom pa menadžment Sveučilišta i Senat. Važna je potpora Upravnog vijeća Sveučilišta. U protekom razdoblju Senat je donio odluku o pokretanju 15 novih studijskih program. Oni svjedoče o stalnom promišljaju izvrsnosti ali i potrebama društva. U posljednje četiri godine pokrenuli smo sljedeće studijske programe: preddiplomski studij arhitekture i urbanizma, studij medicine na engleskom jeziku, preddiplomski studij likovnih umjetnosti, diplomski studij slikarstva, diplomski studij kiparstva, diplomski studij grafike, diplomski studij grafičkog dizajna, preddiplomski stručni studij javne uprave, diplomski studij prometa i logistike, smjer cestovni promet, diplomski studij elektrotehnike, diplomski studij kriminalistike i sigurnosnog menadžmenta, diplomski studij prehrambene tehnologije, smjer nutricionizam, preddiplomski studij geodezije i geoinformatike, interdisciplinarni doktorski studij te diplomski studij videomontaže i režije.

Pokrenuta je inicijativa i za dualno obrazovanje?

U cilju povećanja suradnje s gospodarstvom, a u svrhu jačanja kapaciteta i unapređenja kvalitete obrazovanja usvojen je Pravilnik o dualnom obrazovanju na Sveučilištu u Mostaru. Kroz programe dualnog obrazovanja studenti će steći priliku da u praksi primjene stečena znanja i da što uspješnije odgovore na potrebe poslodavaca.

Jedan od strateških ciljeva Sveučilišta je i obveza sustavnoga razvijanja programa cjeloživotnog obrazovanja i učenja na daljinu?

Na Sveučilištu u Mostaru se izvodi pet programa neformalnog obrazovanja, a ove godine Senat je donio odluku o usvajanje programa cjeloživotnog obrazovanja za osposobljavanje pratitelja životinja u prijevozu na Agronomskom i prehrambeno-tehnološkom fakultetu. Ostali oblici neformalnoga učenja su i povremeni programi - obuka za operatere na računalima, izobrazba iz računalne grafike, informatička izobrazba, tečajevi stranih jezika, stručna predavanja, radionice te okrugli stolovi, na različite teme i u različitoj dinamici, koji  se konstantno održavaju na svim ustrojbenim jedinicama. Kako je, u današnjem okruženju brzog i promjenljivog razvoja, cjeloživotno obrazovanje condicio sine qua non, u narednome razdoblju treba ovom pitanju posvetiti posebnu pozornost preko Centra za cjeloživotno obrazovanje.

Približavajući Sveučilište tržištu rada stvarali ste nove i razvijali postojeće nastavne baze?

Na Sveučilištu je potpisano 137 sporazuma s nastavnim bazama i drugim organizacijama. Razvijena je mreža nastavnih baza, odnosno organizacija s različitih područja djelatnosti, te povezujemo praksu, znanost i umjetnost. Program nastavnih baza zapravo je otvaranje Sveučilišta prema gospodarstvu, kako bi se u sinergiji razvijao transfer znanja i to dvosmjerno. Time se poboljšava kvaliteta studiranja, omogućava se realizacija studentske prakse uz mentorstvo djelatnika ovih institucija te zajednički znanstveni i stručni projekti.

Što je svrha sveučilišnih izbornih kolegija?

Strateški je cilj Sveučilišta unapređivati interdisciplinarnost. U duhu produbljivanja i širenja obrazovanja, a u svrhu snaženja i potpore primarnog profesionalnog usmjeravanja, u proteklom  razdoblju  nastavili smo s praksom unapređivanja interdisciplinarnosti studijskih programa, omogućavajući izbornost na razini Sveučilišta te kreirajući sveučilišnu bazu kolegija s općim kompetencijama. Analizirali smo stanje izbornosti u proteklim godinama i ponudili 118 kolegija sa svih ustrojbenih jedinica  iz raznih područja. Time smo ostvarili cilj ovoga sustava, a koji se ogleda u razvijanju konkurentnosti studenata na tržištu rada i sposobnosti suočavanja sa životnim izazovima te kreiranje  vlastitih „portfolija“ kompetencija, odnosno znanja i vještina i sposobnosti studenata. U svrhu razvijanja toga sustava povećan je broj studijskih programa koji se izvode na engleskom jeziku.

Na području znanosti Sveučilište je donijelo registar radova i znanstveno-istraživačkih projekata?

Prvi put na Sveučilištu u Mostaru izrađen je i predstavljen registar znanstveno-istraživačkih projekata i registar radova djelatnika i suradnika SUM-a. Uz funkciju informiranja javnosti o objavljenim radovima djelatnika Sveučilišta u Mostaru, svrha Registra je i praćenje znanstvene produktivnosti djelatnika zbog potrebe unutarnje i vanjske provjere. Registar je također zamišljen kao digitalni repozitorij unutar kojeg postoji mogućnost skladištenja cjelokupnih radova indeksiranih u bazi, kao i skladištenja završnih i diplomskih radova te doktorskih disertacija studenata Sveučilišta u Mostaru. Dodatno su bodovani radovi nastavnika i mentora u koautorstvu sa studentima i diplomantima.

Više puta ste naglašavali važnost prve sveučilišne tiskare i Sveučilišne nakladničke kuće PRESSUM u Bosni i Hercegovini?

U okviru Sveučilišne nakladničke kuće PRESSUM završena je i moderno opremljena elektronička tiskara Sveučilišta u Mostaru u Kampusu II u Rodoču. Tiskara će omogućiti puno lakše tiskanje svih izdanja naših nastavnika i publikacija Sveučilišta po pristupačnim cijenama. Također, Sveučilište u Mostaru izdaje 17 znanstvenih i znanstveno-stručnih časopisa koji će sada biti dostupniji u tiskanom obliku. U posljednje dvije godine značajno je povećan angažman svih uredništava znanstvenih časopisa Sveučilišta u Mostaru kako bi svi časopisi ušli u referentne znanstvene baze, odnosno dodatno se podigli na još višu razinu. Tiskara je opremljena suvremenom elektroničkom opremom i već su „izašle“ iz tiska naše prve tiskovine.

Kakva je situacija s rankingom SUM-a?

Intenzivno se radi i na podizanju rankinga SUM-a na svjetskim ljestvicama. Formiran je tim koji svakodnevno prati sve parametre za rangiranje i kontinuirano prikuplja podatke za različite aplikacije, jer pojedine ljestvice i aplikacijski obrasci imaju dosta zahtjevne kriterije. Neke od prestižnih rang-ljestvica svjetskih sveučilišta prema čijem rangiranju težimo su THE – Times Higher Education World University Ranking i QS World University Rankings, gdje je Sveučilište prvi put uvršteno u QS EECA University rankings za 2019. godinu. Prvi put smo uvršteni i u UI Green Metric World University Rankings koji rangira sveučilišta specifično prema održivosti kampusa, na 754. mjestu, kao jedini u BiH.

Vidljivi su brojni infrastrukturni projekti?

I pored svih poteškoća kroz koje prolazimo nastojimo se i infrastrukturno razvijati. Koliko je Sveučilište dinamično i kako se brzo razvija ukazuju i brojni infrastrukturni projekti. Od 2017. do 2021. izrađeni su sljedeći projekti (na idejnoj, glavnoj ili izvedbenoj razini): projekt ulazne i cestovne infrastrukture unutar kampusa, projekt obnavljanja sportskih terena unutar kampusa, projekt „zelene zone“, odnosno središnjeg parka s otvorenim amfiteatrom, projekt Medijskoga istraživačkog centra iznad sadašnjih sveučilišnih amfiteatara, projekt SUMIT-a, odnosno sveučilišnoga centra za informacijske tehnologije u kampusu II u Rodoču, projekt zgrade za administrativne službe iza zgrade Rektorata, projekt u izradi rekonstrukcije i proširenja zgrade Sveučilišne knjižnice, projekti završetka zgrade Sveučilišne tiskare i Sveučilišne galerije; projekt rekonstrukcije i uređenja prostora Tvornice za učenje FSRE, projekt zgrade Farmaceutskog fakulteta, projekt dogradnje zgrade Građevinskog fakulteta, projekt dogradnje zgrade Medicinskog fakulteta, projekt dogradnje zgrade Fakulteta zdravstvenih studija, projekt dogradnje zgrade Ekonomskog fakulteta, projekt uređenja objekta SUM TV-a, projekt rekonstrukcije i uređenja zgrade ALU na Širokom Brijegu te uređenje kampusa (Kampus Mostar, Kampus Rodoč, Kampus Široki Brijeg).  

Ono što najprije uočimo zasigurno su značajne promjene u kampusu Sveučilišta u Mostaru napravljene tijekom protekle godine.

Kampus je sada u potpunosti pokriven suvremenim nadzornim kamerama kojima se povećala sigurnost. Sukladno tome Sveučilište u Mostaru je izvršilo kontrolu svih ulaznih vrata i označavanja ulaza. Pored ranije završenoga osvjetljenja, ovim postupcima stvoren je sigurniji i uredniji kampus. Više se ne događaju slučajevi vandalizma koji su ranije bili prisutni, a kampus je i dalje otvoren za sve studente, građane i rekreativce. Nadalje, u kampusu je završena faza uređenja središnjeg amfiteatra. U prekrasnoj atmosferi otvorenoga amfiteatra, uz poštivanje svih epidemioloških mjera, održana je i prva promocija na otvorenom u kampusu, promocija diplomanata Farmaceutskoga fakulteta, što je do sada bilo nezamislivo. U planu je do kraja godine postavljanje klupa za sjedenje i završetak dogradnje objekta SUM TV.

Kampus II Rodoč?

Pored završetka izgradnje i opremanja Sveučilišne tiskare, završena je i Sveučilišna galerija dok na okolišnom uređenju kampusa II i dalje radimo. Također, završena je projektna dokumentacija za objekt SUMIT-a, odnosno sveučilišnoga centra za informacijske tehnologije u Rodoču te su napravljeni i prvi potrebni radovi. Cilj je dobiti regionalni obrazovni centar, provesti digitalizaciju cijele vertikale obrazovanja na hrvatskom jeziku u BiH i biti partnerom IT tvrtkama u razvoju IT tehnologija.

Važna je informacija i da je uknjiženo pravo vlasništva Sveučilišta u Mostaru na sve nekretnine koje imamo unutar kampusa II u Rodoču?

Ukupna površina uknjiženoga zemljišta iznosi 1.917.196 četvornih metara. S ovom uknjižbom otvaraju se velike mogućnosti za širenje Sveučilišta i postavljanje novih infrastrukturnih ciljeva kojima bi se ostvarila postavljena vizija snažnoga i modernoga europskog sveučilišta.

Osim značajnih iskoraka na razini BiH, vidljiva je i intenzivna međunarodna suradnja?

Na Sveučilištu u Mostaru ovaj proces kontinuirano se ostvaruje kroz Erasmus+ program, prekograničnu i regionalnu suradnju kao i suradnju s ciljanim službama veleposlanstava u BiH i inozemstvu. U proteklom razdoblju Ured za međunarodnu suradnju sudjelovao je na preko 35 međunarodnih događaja, održao preko 40 službenih sastanaka i preko 80 online sastanaka po pitanju održavanja i ostvarivanja međunarodnih partnerstva i internacionalizacije općenito. Suradnju smo proširili na europske zemlje s kojima je do sada nismo imali (Velika Britanija, Bugarska, Bjelorusija i Azerbajdžan), ali i proširili izvan europskog akademskog prostora na Kanadu, Sjedinjene američke države, Indiju i Indoneziju.

Studenti mogu sudjelovati u različitim oblicima mobilnosti?

To su Erasmus+ program, putem CEEPUS mreže, kroz program Work and travel U.S. te mogu aplicirati na različite stipendije koje raspisuju veleposlanstva smještena u Bosni i Hercegovini kao i naše partnerske institucije. Nastavano i nenastavno osoblje uz program Erasmus+ mobilnosti koji se organizira svrhu održavanja nastave i stručnog usavršavanja  u trajanju od jednog do dva tjedana, na raspolaganju ima CEEPUS program, stipendije koje raspisuju veleposlanstva stacionirana u Bosni i Hercegovini kao i različite oblike usavršavanja na partnerskim institucijama. Najveći broj mobilnosti koji se iskoristi je dobiven iz Erasmus+ programa. U razdoblju od 1. listopada 2017. do 15. srpnja 2021. ostvarene su 152 mobilnosti studenata i 176 mobilnosti osoblja.

Postoje i tzv. virtualne mobilnosti?

Uz navedene mobilnosti, u protekloj školskoj godini po prvi puta ostvarene su i virtualne mobilnosti osoblja i to 7 dolaznih i 13 odlaznih mobilnosti. Zbog epidemioloških mjera, broj odobrenih mobilnosti za osoblje nije u potpunosti iskorišten. Čak 59 dodijeljenih mobilnosti (12 dolaznih i 47 odlaznih) je ostalo neiskorišteno. Ukoliko u budućem razdoblju, tj. narednoj akademskoj godini epidemiološka situacija bude povoljnija, planirano je njihovo iskorištavanje. Osim mobilnosti u okviru Erasmus+ programa korištene su i CEEPUS mobilnosti. Realizirano je 11 studentskih i 4 nastavne mobilnosti. U istom razdoblju su zbog pandemije ostale neiskorištene 3 studentske i 31 nastavna mobilnost koje bi se trebale realizirati u budućem periodu.

U cilju osiguranja većeg broja dostupnih mobilnosti kontinuirano se radi na povećanju broja sporazuma Erasmus + KA1 s partnerskim institucijama?

Ovaj proces odvija se u dva smjera. Prvi je obnavljanje ranije potpisanih sporazuma po njihovom isteku, a drugi je potpisivanje sporazuma sa partnerima s kojima ih nismo imali ranije potpisane. Od 2017 do 2021 ostvareno je 59 sporazuma Erasmus+KA1. Realizacija ovog cilja primarno se provodi kroz povećanje kolegija koji se izvode na jednom od stranih jezika, najčešće engleskom. U suradnji s fakultetima i koordinatorima za međunarodnu suradnju nastoji se povećati broj ovih kolegija na godišnjoj razini. Kolegiji koji se izvode na jednom od stranih jezika, objavljeni su i redovito se ažuriraju. Prema posljednjim podacima preko 200 kolegija izvodi se na nekom stranom jeziku (najčešće engleskom i njemačkom jeziku). Kao rezultat nedavno potpisanog prvog sporazuma sa jednim američkim sveučilištem, Sveučilištem St. John iz New Yorka, u narednom razdoblju planira se zajedničko izvođenje određenog broja kolegija na engleskom jeziku koje bi slušali studenti oba sveučilišta. Na Sveučilištu se na engleskom jeziku izvode integrirani Studij medicine na Medicinskom fakultetu i doktorski studij na Građevinskom fakultetu.

Sveučilište u Mostaru sudjeluje i u združenim studijima. O čemu se radi?

Prepoznatljivost u međunarodnom akademskom prostoru nije moguća bez združenih studija u kojima sudjeluju partneri iz više zemalja. Sveučilište trenutno sudjeluje u dva takva studija. To su diplomski studij iz politologije koji se izvodi na Filozofskom fakultetu organiziran u suradnji sa Sveučilištem Matej Bel, Slovačka. Drugi je europski konzorcij na čelu sa Sveučilištem primijenjenih znanosti Burgenland Eisenstadt iz Austrije gdje sudjelujemo u organizaciji Međunarodnog zajedničkog prekograničnog studija međunarodnih ekonomskih odnosa i menadžmenta i Međunarodni zajednički prekogranični interdicsciplinarni doktorski program u obrazovnim i komunikacijskim znanostima. Uvjet koji je bio nužan za sudjelovanje u doktorskim studijima je akreditacija od Agencije za osiguranje kvalitete i akreditaciju Austrije (AQ). Trenutno je u proceduri postupak reakreditacije programa iz Međunarodnih ekonomskih odnosa i menadžmenta za što su osigurani svi preduvjeti. Također, u pripremi je međunarodni zajednički master studij iz WEB znanosti u suradnji s Alma Mater Europea iz Maribora.

Kakve su međunarodne projektne aktivnosti?

Sveučilište je do sada sudjelovalo u 44 europska Erasmus projekta. Cilj ovih projekata je jačanje nastavnih, kurikularnih, infrastrukturnih i upravljačkih kapaciteta koji trebaju doprinijeti modernizaciji Sveučilišta sukladno suvremenim europskim standardima. Na Sveučilištu trenutno je aktivno 13 CBHE projekata. Tijekom 2019./2020. poslana i ispunjena je dokumentacija za  Erasmus+ KA2 natječaj za 16 projekata na kojima je SUM partner te 13 pristiglih s ustrojbenih jedinica. Za Sveučilište posebno je značajan STE(A)M projekt gdje smo se po prvi puta našli u ulozi glavnog koordinatora i na čelu smo konzorcija koji objedinjuje 19 partnerskih institucija.

Broj sporazuma o međusveučilišnoj suradnji je značajno povećan?

Od ukupno potpisanih 90 sporazuma u protekle tri i po godine potpisano ih je 58. Poseban napor uložen je u uspostavljanje i jačanje suradnje sa visokoobrazovnim institucijama zemalja gdje nije postojala ili je bila slabije razvijena kao što su npr. Švedska, Italija, Turska i druge, kao i s visokoobrazovnim institucijama na drugim kontinentima. U razdiblju 2019.-2021. potpisani su sporazumi s visokoobrazovnim institucijama iz  Indije i Kine te po prvi puta s institucijama iz SAD-a, Kanade i Indonezije. U tijeku su pregovori sa sveučilištima iz Malezije (Kuala Lumpur), Izraela, SAD-a, Alžira, Francuske, Škotske…čije se potpisivanje očekuje do kraja godine. Potpisivanjem ovih sporazuma kreira se institucionalni okvir za  suradnju s državama s kojima nismo imali priliku surađivati i to kroz različite oblike. Studenti imaju na raspolaganju već broj mobilnosti dok nastavno i nenastavno osoblje na raspolaganju imaju različite oblike suradnje koji mogu utjecati na unapređenje karijere.

Dobar primjer takve suradnje je Kina?

Kao primjer suradnje koja je vrlo brzo urodila i konkretnim aktivnostima je sporazum potpisan s Beijing University of Civil Engineering & Architecture iz Kine. Nakon potpisivanja sporazuma Sveučilište je pristupilo međunarodnom konzorciju Belt and Road Architectural University Consortium (BRAUIC) osnovanom na Pekinškom sveučilištu za građevinarstvo i arhitekturu s ciljem izgradnje platforme za komunikaciju i suradnju sveučilišta, i istraživanja inovativnog razvojnog mehanizma za arhitektonske discipline i sveučilišta. Konzorcij trenutno broji 57 članica. Nakon Pekinga, Kuala Lumpura i Moskve, Sveučilište će uskoro biti suorganizator i domaćin godišnje međunarodne konferencije ovog konzorcija.

Sveučilište je danas aktivno u osam međunarodnih mreža i asocijacija?

Sudjelujemo u radu  Dunavske rektorske konferencije, Udruženju Europskih Sveučilišta EUA, Rektorske konferencije sveučilišta Alpsko-jadranske regije, mreže UniAdrion te EUCEN Europske sveučilišne mreže za cjeloživotno obrazovanje. Sveučilište u Mostaru pridružena je članica Rektorskog zbora Republike Hrvatske.  Pridružili smo se u 2018. i Agenciji za Frankofoniju koja okuplja  1007 sveučilišnih ustanova na svim kontinentima u 119 zemalja. Osim aktivnog sudjelovanja na konferencijama i webinarima, radu na zajedničkim projektima i  djelovanjem kroz upravne odbore organiziranim od strane mreža, dio smo i mnogih drugih događaja Europske unije. Jedan od njih je i Ministarska konferencija organizirana od strane Europskog prostora visokog obrazovanja (EHEA) koja je po prvi puta održana on-line, a čiji je domaćin bila Italija. U tijeku je procedura za prijem u članstvo još dvije mreže. To su mreža Balkan Universities Association (BUA). Ova mreža broji 79 članica, a cilj joj je stvaranje znanstvene mreže u područjima jezika, kulture, umjetnosti, povijesti, gospodarstva, obrazovanja i sporta. Druga mreža je PETRA-E koja predstavlja referentni okvir za osposobljavanje i obrazovanje književnih prevoditelja.

Član ste i Europske Asocijacije sveučilišta – EAU i sudjelujete na njihovim godišnjim sastancima?

Redoviti smo i na godišnjim konferencijama Europske Asocijacije sveučilišta. Na posljednjoj konferenciji održanoj na Sorboni u Parizu sudjelovali smo i u izboru novog vodstva EAU. Sveučilište u Mostaru na svjetskoj je listi sveučilišta. Uvaženi smo i pozvani da radimo s najvećima.

Primjećuje se dosta proaktivna komunikacija s veleposlanicima zemalja akreditiranih u BiH?

U sklopu suradnje s veleposlanstvima, u proteklom razdoblju nastavljena je suradnja sa službama veleposlanstava Francuske, Mađarske, Turske, Rusije, Španjolske, Italije, Kine i SAD-a te je također je uspostavljena nova suradnja sa službama veleposlanstava Velike Britanije u BiH i veleposlanstva BiH u Jordanu.  Suradnja se odvijala na razini organiziranja predavanja i radionica za studente i osoblje SUM-a te informiranje o mogućnostima stipendiranja kako studenata tako i znanstveno-istraživačke komponente nastavnika u spomenutim državama.

Sveučilište je sudjelovalo u nizu događaja i webinara?

Da, sudjelovali smo u događajima i webinarima kao što su Western Balkans Contact Seminar u organizaciji Europske komisije, Evant for Erasmus+ and WBAA promotion, međunarodni webinar „Krizno upravljanje i komuniciranje u uvjetima SARS-CoV-2“, webinar International Higher Education Forum, okrugli stol „Equal opportunities“ u organizaciji Uniadrion-a i Gospodarske komore Slovenije, a proširenje suradnje na područje visokog obrazovanja Sjedinjenih američkih država omogućila nam je i sudjelovanje na konferenciji u organizaciji St Francis College, Brooklyn, NY pod nazivom “Human Rights, Sustainability and Global Finance - The Needed Convergence”. Iza nas, ali i ispred nas je jako puno međunarodnih događaja i sastanaka, koji će imati za cilj samo jedno, Sveučilište u Mostaru kao međunarodno priznato na području visokog obrazovanja Europe i svijeta.

Vrlo je izražena i međusveučilišna suradnja?

Aktivnosti vezane za  međusveučilišnu suradnju i suradnju  s drugim institucijama u okruženju  u ovom pregledu  sažete  su u dvije skupine. Prva skupina  aktivnosti  odnosi se na provođenje sporazuma Sveučilišta u Mostaru i Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske u dijelu koji se odnosi na  financijsku potporu izvođenju nastave i obrazovanja nastavnika Sveučilišta u Mostaru iz  sredstava Državnog  proračuna Republike Hrvatske.  Druga skupina   aktivnosti vezana je za jačanje međusveučilišne suradnje i suradnje  s  drugim institucijama u  okruženju. Tako je na Sveučilištu u Mostaru u prethodne četiri godine u nastavi  sudjelovalo od 240 do 254 nastavnika  iz Republike Hrvatske i to: 2017. - 245, 2018.- 257, 2019. - 240, 2020. - 265. Gledano unutarnju mobilnost nastavnika na SUM i vanjsku suradnju na Sveučilištu u Mostaru je više od 680 vanjskih suradnika, tj. nematičnih nastavnika na fakultetima. 

Doktoranti u Hrvatskoj?

Sveučilište u Mostaru je od 2017.-2021. godine je uputilo  od 24 do 30 mlađih zaposlenika na poslijediplomske-doktorske studije u Republiku Hrvatsku (2017. - 29, 2018. - 30, 2019. -24., 2020 - 17). Financijska sredstva za  sufinanciranje troškova poslijediplomskih studija zaposlenika Sveučilišta u Mostaru  u Republici Hrvatskoj i financiranje troškova dolazaka nastavnika iz Republike Hrvatske za  navedene godine, osiguravana su u Državnom proračunu Republike Hrvatske za što smo posebno zahvalni jer doprinose jačanju nastavnoga kadra Sveučilišta.

To je samo jedan od pokazatelja kako Sveučilište u Mostaru stalno jača kadrovski i organizacijski.

Sveučilište uspješno gradi svoju unutarnju infrastrukturu. U pretekle četiri godine na SUM-u su  doktorirala 154 doktoranda. U tom razdoblju Senat je izabrao 37 redovitih profesora, 97 izvanrednih profesora, 193 docenta, 181 viša asistenta, 207 asistenata i 5 lektora. Samo statističkom metodom vidljiv je ogroman rezultat i doprinos razvoju društva i samog Sveučilišta.

Intenzivne su aktivnosti i s drugim institucijama?

U suradnji s institucijama u okruženju organizirani su  brojni tematski sastanci, stručno-znanstveni skupovi, gospodarski forumi, sveučilišne klauzure i konferencije. Tako je Sveučilište u suradnji sa Posavskom i Srednje bosanskom županijom organiziralo 5. sveučilišnu klauzura  u Orašju 2019. na temu „Sveučilište i okruženje“, a 2020. organizirana je i Međunarodna znanstveno-stručna konferencija, također u Orašju, pod nazivom „Posavina u obrani suverenosti i samostalnosti BiH“ pod pokroviteljstvom Posavske županije, a u organizaciji Sveučilišta u Mostaru, Hrvatske akademije za znanost i umjetnost u BiH, Instituta Ivo Pilar-Područni centar Osijek i Instituta za migracije i narodnosti Zagreb.

Smatrate li da Sveučilište u Mostaru vodi svoje poslove transparentno?

Nakon izvršene pravne integracije Sveučilišta u Mostaru, Služba za javne nabave vodi postupke javnih nabava za sve ustrojbene jedinice i Rektorat, što dovodi do veće konkurentnosti na tržištu veće pravičnosti i transparentnosti u postupcima javnih nabava. Kako bi se u potpunosti zadovoljilo načelo transparentnosti, odluke koje se donesu objavljuju se na Internet stranici Sveučilišta u Mostaru u odjeljku javne nabave (https://www.sum.ba/objave/javne-nabave) i na službenoj stranici portala javnih nabava (https://www.ejn.gov.ba/), čime je uvelike zadovoljeno načelo transparentnosti i pravo javnosti. Treba naglasiti kako je Služba za javne nabave provela 661 postupak obuhvaćajući otvorene, konkurentske i izravne nabave. Temeljni ciljevi kojima se ova Služba vodi u svome radu su modernizacija, optimizacija, standardizacija,  racionalizacija troškova, smanjenje administrativnih troškova, poticanje tržišnog natjecanja, pojednostavljenje javne nabave, transparentnost, antikorupcijski učinci. Modernizacijom javnih nabava u Bosni i Hercegovini i kreiranjem sustava za e-nabavu, Sveučilište u Mostaru veći dio otvorenih postupaka i konkurentskih zahtjeva provodi putem e-aukcije.

Za strateško djelovanje Sveučilišta važni su Sveučilišni dislocirani centri?

To je strateško područje našeg djelovanja te smo na tragu toga donijeli i odluke o osnivanju sveučilišnih centara Posavina i Središnja Bosna 19. travnja 2018. U sveučilišnom centru Posavina danas se izvodi nastava na studiju socijalnog rada Filozofskoga fakulteta, studijima informatike i predškolskog odgoja Fakulteta prirodoslovno - matematičkih i odgojnih znanosti, preddiplomskom i diplomskom studiju prava, a upisali smo i prvu generaciju na studij sestrinstva Fakulteta zdravstvenih studija. U Središnjoj Bosni studij Ekonomije izvodi svoj stručni studij i sveučilišni dvogodišnji diplomski studij. Osim toga, Fakultet prirodoslovno matematičkih i odgojnih znanosti izvodi nastavu na Studiju glazbene umjetnosti u Kreševu.

Stalna zadaća je unaprjeđenje i osiguranje kvalitete?

U 2019./2020. Sveučilište je uspješno prošlo proces institucionalne reakreditacije Agencije za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvalitete BiH, na temelju čega je u veljači 2020. dobilo rješenje o institucionalnoj reakreditaciji od nadležnog Ministarstva. Od deset kriterija za akreditaciju, u Izvješću Povjerenstva stručnjaka ocijenjeno je da Sveučilište sedam kriterija ispunjava u potpunosti, a odnose se na politiku osiguranja kvalitete, izradu i odobravanje programa, učenje, podučavanje i vrednovanje usmjereno na studenta, upis i napredovanje studenata, resursi za učenje i potpora studentima, upravljanje informacijama, te periodično vanjsko osiguranje kvalitete. Tri kriterija su znatno ispunjena.

Sukladno preporukama iz Izvješća, Senat je usvojio Akcijski plan provedbe preporuka?

Senat Sveučilišta, osim akcijskog plana, usvojio je i nove dokumente iz područja osiguranja kvalitete: Pravilnik o ustroju i djelovanju sustava za osiguranje kvalitete, Izjava o politici osiguranja kvalitete, Strategija sustava za osiguranje kvalitete, Vodič kroz osiguranje kvalitete i Priručnik za osiguranje kvalitete. Osim što definiraju sustav, procedure i metodologije, navedeni dokumenti imaju i svrhu informiranja i osvještavanja svih djelatnika i studenata Sveučilišta u Mostaru o potrebi i načinu promicanja visokih standarda u području nastavnog procesa, kao i znanstvenoistraživačkog i stručnog rada i razvoja.

Ured za osiguranju kvalitete obavlja brojne aktivnosti?

Sveučilište u Mostaru bilo je prvo sveučilište iz BIH koje se 2003. godine obratilo Europskoj asocijaciji sveučilišta (European University Association) – EUA s ciljem sudjelovanja u Programu institucionalne procjene. Postupak eksterne institucionalne evaluacije Sveučilišta u Mostaru proveo je 2004. poseban EUA procjeniteljski tim, i to kao dio šireg zajedničkog projekta Europske komisije i Vijeća Europe pod nazivom „Modernizacija rukovodnih i upravljačkih sposobnosti sveučilišta u Bosni i Hercegovini“. Institucionalno i sustavno praćenje kvalitete na Sveučilištu utemeljeno je upravo na preporukama institucionalne procjene EUA tima. Ured za osiguranje i unaprjeđenje kvalitete osnovan je 2006. godine, i to tada pri Uredu za međunarodnu suradnju, kao rezultat Tempus projekta.

Što je s internim osiguranjem kvalitete?

Godine 2008. uspostavljen je cjelokupni sustav internog osiguranja kvalitete na razini sveučilišta i ustrojbenih jedinica, usvajanjem dokumenata koji definiraju njegov ustroj, djelovanje i područja vrednovanja: Pravilnik o ustroju i djelovanju sustava za osiguranje kvalitete na Sveučilištu u Mostaru; Vodič kroz osiguranje kvalitete Sveučilišta u Mostaru, Priručnik o osiguranju kvalitete Sveučilišta u Mostaru, Upute za samoanalizu studija i Upute za izradu samoevaluacije Sveučilišta. U kasnijem razdoblju infrastruktura sustava za osiguranje kvalitete potvrđena je Pravilnikom o unutarnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta Sveučilišta u Mostaru, a strateška važnost sustava uspostavljenjem prorektora za poslovanje, ljudske potencijale i osiguranje kvalitete te novom Strategijom razvoja Sveučilištu u Mostaru 2018. - 2023.

Jedno od najvažnijih strateških područja je razvoj informacijskih tehnologija. SUMIT je nositelj ne samo sveučilišne nego i digitalne transformacije obrazovnog sustava cijele vertikale obrazovanja koja nastavu izvodi na hrvatskom jeziku u Bosni i Hercegovini?

Za kratko vrijeme SUMIT je preuzeo ogroman zalogaj, razvija i održava kompletan informacijski sustav Sveučilišta i radi na digitalnoj transformaciji obrazovnog sustava u svim ustanovama koje nastavne planove i programe izvode na hrvatskom jeziku. Iako je osnovan prije samo nepune četiri godine (13. prosinca 2017. odlukom Upravnog vijeća) SUMIT je dostigao svoju punoljetnost, ne po godinama nego po zrelosti. Od samog početka vizija nam je bila da je SUMIT = CARNET + SRCE! Ključnu ulogu u ovom razvoju imao je voditelj SUMIT-a doc. dr. Tomislav Volarić.

Razvili ste eduID –  autentikacijska i autorizacijska infrastruktura (elektronički identitet)?

U suradnji sa Sveučilišnim računskim centrom u Zagrebu – SRCEM, razvijen je eduID – autentikacijska i autorizacijska infrastruktura. U posljednje dvije godine sustav je implementiran, ponajprije na Sveučilištu u Mostaru, a od ove školske godine i u svim osnovnim i srednjim školama koje nastavu izvode po hrvatskom planu i programu. Trenutno u sustavu imamo 146 matičnih ustanova (obrazovnih institucija) u kojima je napravljen preko 45.000 elektroničkih identiteta. Uspješnom implementacijom ovog sustava osigurani su preduvjeti za korištenje preko 20 usluga na koje se korisnici (učenici, studenti i nastavnici) prijavljuju preko ovog sustava.

Unaprijedili ste i informacijski sustav sveučilišta – ISS?

SUMIT je stalna podrška svim sastavnicama pri razvijanju, rješavanju i otklanjanju problema u radu Informacijskog sustava Sveučilišta u Mostaru. Uz ISS kao središnji elektronički sustav sveučilišta, SUMIT održava i mail poslužitelje za uposlenike i studente. Izrađena je digitalna platformu e-senat na kojoj se postavljaju materijali za održavanje sjednica Senata. Na strani tehničke podrške i osposobljenih poslužitelja napravljen je velik iskorak prelaskom na cloud infrastrukturu HT Eronet-a. Većina usluga je prebačena na poslužitelje u oblaku gdje je ukupno osposobljeno 20 novih virtualnih računala. Na infrastrukturi Sveučilišta u Mostaru ostale su usluge koje su uglavnom vezane za web stranice sastavnica Sveučilišta. Web stranice su preseljene na poslužitelje na sveučilišnoj infrastrukturi koja je nadograđena kako bi se izbjegli sigurnosni rizici i smanjili opterećenje.

Razvili ste i sustav, odnosno uslugu eduroam?

Riječ je o usluzi koja je zamišljena pod okriljem europske udruge akademskih i istraživačkih mreža i ostvarena kroz međunarodni projekt GÉANT. Usluga eduroam usmjerena je na omogućavanje bežičnog, ali i tzv. wired (žicom, kroz LAN) pristupa. Sveučilište u Mostaru zahvaljujući SUMIT-u i sustavu AAI@SUM je aktivno u izgradnji i pružanju usluge eduroam. Autentikacija u sustavu eduroam temelji se na standardima 802.1x i zasniva na međunarodnoj hijerarhiji RADIUS poslužitelja u koju su uključeni i središnji poslužitelji sustava AAI@SUM. Usluga eduroam je sigurna, jednostavna i za krajnjeg korisnika potpuno besplatna usluga pristupa internetu. Namijenjena je korisnicima iz sustava znanosti i obrazovanja. Trenutno je dostupna na brojnim lokacijama na Sveučilištu u Mostaru te na više od 24 000 lokacija diljem svijeta.

Online nastava se održavala na sustavu Sumarum?

Sustav za online učenje Sveučilišta u Mostaru SUMARUM ima preko 12.000 korisnika (preko 800 nastavnika) i preko 3.000 otvorenih virtualnih kolegija. Preko 20.000 obrazovnih materijala naši nastavnici su postavili na sustav SUMARUM. SUMIT je održao nekoliko radionica za online nastavu na kojem je prošlo edukaciju preko 400 nastavnika.

Započeli ste izgradnju pametnog kampusa?

Projekt “Smart Campus” je u fazi implementacije na Sveučilištu u Mostaru. Radimo ga s našim partnerima tvrtkom HT Eronet i Ericsson Nikola Tesla. Jedina smo visokoobrazovna institucija u BiH koja je implementirala “Smart Campus” i koja kontinuirano radi na razvoju pametnih rješenja.

Kako danas gledate na informatički odgovor na COVID-19?

U vrijeme pandemije SUMIT je bio potporu svim školama koje rade po hrvatskom nastavnom planu i programu. 135 škola, preko 40.000 učenika i preko 5000 nastavnika. Platformu skole.sum.ba u 3 mjeseca posjetilo je preko 2 milijuna korisnika. Brojke su to govore o snazi i uspjehu Centra za informacijske tehnologije Sveučilišta u Mostaru. Danas vidimo da SUMIT digitalizira Sveučilište i radi na projektu digitalne transformacije obrazovanja u svim školama koje rade po hrvatskom planu i programu u BiH. Trenutno 240 koordinatora u 135 škola koje nastavu izvode na hrvatskom jeziku aktivno sudjeluje u procesu digitalne transformacije obrazovanja. Održano je niz radionica na kojima se sa nastavnicima radi na edukacijama za korištenje digitalnih alata kao pomoć u redovnoj nastavi. Školarac, eduID, Matica, Dnevnik postaju redovni alati koji nastavnicima pomažu u izvođenju nastave.

Radite na informacijskom sustavu sveučilišnih iskaznica i sveučilišnih isprava? Prvo ste Sveučilište u ovom dijelu Europe koje je papirnate indekse zamijenilo e-indeksima. Približava li se SUM e-SUM-u?

Na inicijativu Studentskog zbora pokrenut je proces uvođenja studentske knjižice u digitalnom obliku (e-indeks). Kao preduvjet za uvođenje e-indeks SUMIT je izradio Informacijski sustav sveučilišnih iskaznica. Ovo je računalni sustav u kojemu se prati životni ciklus iskaznica, upis, promjene i brisanje podataka. Osobni podaci o studentima, nastavnicima i administrativnom osoblju kojemu se izrađuju iskaznice se preuzimaju iz ISS-a. Sveučilišne isprave izdaju se u fizičkom i elektroničkom obliku (e-indeks isključivo u elektroničkom obliku). Grafički dizajn koji je i sastavni dio Pravilnika o sveučilišnim isprava kojeg je usvojio Senat je izradio SUMIT. Sveučilišne isprave, e-Indeks i sveučilišna iskaznica u fizičkom i elektroničkom obliku će se koristiti od ove akademske godine. Da, jednog dana želimo postati e-sveučilište u onim najpozitivnijim aspektima.

U sklopu sveučilišta djeluje medijski i istraživački centar?

Osnivanjem Medijskoga i istraživačkog centra Sveučilišta u Mostaru 2017., kao nadgradnjom Medijskog centra Filozofskoga fakulteta, unaprijeđena je suradnja s Večernjim listom BH u okviru kojega je od prosinca te godine objavljeno 15 izdanja sveučilišnih novina Universitas Mostariensis, a dovršetkom procesa integracije Sveučilišta otvoren je prostor za razvijanje suradnje s tom i drugim medijskim kućama, podizanje kvalitete samih novina te osnivanje novih sveučilišnih medija. Kako bi se osigurao viši stupanj koordinacije među novoosnovanim sveučilišnim i studentskim medijima te drugim dijelovima Sveučilišta i ostvarilo optimalno medijsko praćenje Sveučilišta u Mostaru koje treba rezultirati podizanjem i očuvanjem reputacije u javnosti te kako bi studenti Studija novinarstva i drugih sastavnica Sveučilišta u Mostaru mogli stjecati još više praktičnih novinarskih znanja i iskustava čime bi se omogućio daljnji napredak u pogledu osiguravanja najviših standarda studiranja, potrebno je sustavno organizirati djelovanje novoosnovanih i prije oformljenih medija Sveučilišta u Mostaru koji će djeluju u okviru Medijskoga i istraživačkoga centra SUM-a. Medijski i istraživački centar tako objedinjuje sveučilišnu televiziju SUM TV, sveučilišni radio, sveučilišni portal sumsova.ba te Universitas Mostariensis.

Universitas Mostariensis projekt je koji realizirate u suradnji s Večernjim listom BiH?

Senat 2017. donosi odluku o pokretanju sveučilišnih novina Universitas Mostariensis. Cilj sveučilišnih novina primarno je vezan za informiranje unutarnje i vanjske javnosti o aktivnostima Sveučilišta u Mostaru, važnim odlukama kojima se unaprjeđuje nastavni proces, podiže razina znanstvenoga rada i općenito ostvaruje misija te znanstveno-obrazovne institucije koja pridonosi razvoju društva u kojem SUM djeluje. U suradnji s Večernjim listom, bh izdanje, prvi broj sveučilišnih novina izdan je u prosincu 2017. u povodu četrdesete obljetnice djelovanja Sveučilišta. U razdoblju od četiri godine objavljeno je 15 brojeva, od kojih je pet bilo tematskih. Jako smo zahvalni glavnom uredniku Jozi Pavkoviću i zamjenici glavnog urednika Valentini Rupčić na pomoći i suradnji.

Ponosni ste na stupanj razvoja i rada SUM TV?

Otvorena je Sveučilišna televizija SUM TV preko koje je održavan nastavni proces u koroni, ne samo na Sveučilištu, nego i u svim obrazovnim institucijama na hrvatskom jeziku u BiH. Osigurali smo sve tehničke, prostorne i kadrovske uvjete, nabavili novu modernu opremu, izgradili tri televizijska studija i naša Sveučilišna televizija je spremna stati u korak sa svim modernim televizijama. Cilj je usmjeriti se na obrazovni program te stvoriti jednu novu dimenziju kada se govori o modernim obrazovnim procesima. S obzirom na epidemiološke preporuke, na SUM TV-u održavju se i uživo emitiraju brojne aktivnosti Sveučilišta. Na taj način imamo priliku naše Sveučilište pokazati i približiti još širem auditoriju. SUM TV je zasigurno jedna od naših prednosti koja Sveučilište u Mostaru dovodi na svjetsku razinu i donosi osvježenje na medijskoj sceni. Danas Sveučilišna televizija na svom YouTube kanalu broji više od 70 tisuća pregleda. U narednom razdoblju nastavit ćemo je razvijati još više, pozivi na suradnju upućeni su svima i drago nam je da smo i na ovom polju pokazali koliko znamo i možemo svi mi na Sveučilištu u Mostaru.

U Danima Sveučilišta 2020. s radom je počeo i sveučilišni news portal Sova za kojega, upravo danas, zaokružujete prvi mandat. Kako danas na to gledate?

News portal Sova je platforma vijesti s cijeloga Sveučilišta i svojevrsna news agencija i izvor informacija za ostale medije. Sveučilište u Mostaru sa svojih 11 sastavnica svakodnevno djeluje s ciljem poticanja znanstvenoga razvoja i afirmacije pozitivnih društvenih vrijednosti što za ishod ima mnoštvo društveno bitnih informacija. Snažan naglasak portal stavlja na sveučilišne teme prvenstveno vezane za studentski život, pozitivna profesionalna iskustva studenata i nastavnika, aktualne društvene probleme vezane za znanost i obrazovanje, a posebno obrađuje sve segmente djelovanja Sveučilišta u Mostaru i njegove uloge u društvenoj zajednici. Rubrike kroz koje se objavljuju vijesti su SUM vijesti, Vijesti, Kultura, Sport, TechSci, Intervju, Objektiv, Kolumne i Stipendije.

Studenti praksu rade i na Studentskom radiu?

Primarna aktivnost planirana u  SUM radiju proizvodnja je programskoga sadržaja u vidu tjedne sveučilišne radijske emisije namijenjene distribuciji putem partnerskih radijskih postaja. U okviru nastave na radiju je snimljeno 11 emisijama o 11 ustorjebnih jedinica koje su emitirane i na drugim radijskim postajama te objavljene na portalu sumsova.ba čime se ostvaruje afirmacija aktivnosti SUM-a. Stvarajući konvergiranu redakciju temeljenu na razvoju informativnoga portala SUM SOVA, sveučilišni - SUM radio u prvome bi razdoblju program emitirao putem mrežnih stranica portala – streama. Nastojeći širiti kapacitete SUM radija, planira se u skorom razdoblju sustavno raditi na ostvarivanju uvjeta za zemaljsku frekvenciju nakon čega bi se pokrenuo postupak njezina dobivanja. Budući da se teži konvergiranoj redakciji, novinari portala i radija usko bi surađivali te bi se podcasti objavljivali i na samom portalu.

Utemeljen je i istraživački centar Filozofskog fakulteta?

Istraživački centar namijenjen je postizanju višestrukih i dugoročnih ciljeva i učinaka ne samo na Sveučilištu i društvu općenito, u jačanju istraživačkoga pristupa cjelokupnoj stvarnosti, prije svega kulturnoj, nacionalnoj, društvenoj i političkoj. Pred toga, Centrom se želi ojačati mogućnost provedbe domaćih i međunarodnih projekata te je otvoren za suradnju s drugim institucijama, znanstvenim, političkim, vjerskim ili nekim drugim. Njegove pogodnosti i prednosti mogu koristiti i studenti dodiplomskih, diplomski i poslijediplomskih studija u svome znanstveno-istraživačkome radu.

Nedavno ste pokrenuli i SUM newsletter?

Sveučilište u Mostaru izdaje i elektronički bilten, newsletter, kojim upoznaje javnost s aktivnostima Sveučilišta. Newsletter se šalje najmanje jednom mjesečno, a posebna izdanja vežu se za značajnije događaje na Sveučilištu. Do sada je objavljeno osam izdanja.

Službena web stranica se revodito ažurira, prevode informacije na druge jezike, a aktivni ste i na društvenim mrežama?

Na službenoj web stranici Sveučilišta sum.ba osnovne infromacije su prevedene na engleski, njemački i kineski jezik, a u suradnji s Uredom za međunarodnu suradnju značajnije vijesti se prevode na navedene jezike. Osim web stranice, Sveučilište s javnosti komunicira i putem društevnih mreža Facebook, Twitter, LinkedIn, Instagram, YouTube te je otvorena i Tik Tok mreža kako bi se što više približili ciljanoj javnosti. U razdoblju od 1. rujna 2020. do 1. rujna 2021. broj jedinstvenih posjeta sveučilišnoj web stranici iznosio je 251.535 prema Google analitici.

Ured za projekte Sveučilišta u Mostaru ušao je u dinamičniju fazu rada?

Jedan od značajnijih projekta na kojem Ured trenutačno radi je stvaranje preduvjeta za osnivanje budućeg centra izvrsnosti - Centra za istraživanje i inovacije i zelene ekonomije  „Cleantech“ koji će biti osnovan na Sveučilištu u Pečuhu, a u sklopu kojeg će biti uspostavljen centar znanja u Bosni i Hercegovini koji treba jedinstveno integrirati tehničke i ekonomske ekspertize potrebne za postizanje globalnih ciljeva zaštite klime te za planiranje i koordiniranje intervencija za stjecanje budućeg članstva u EU. Tijekom provedbe projekta bit će identificirani najvažniji zagađivači i mogućnosti smanjenja emisija u okviru procjene stanja i analize budućih potreba.

Što je s projektima iz EU fondova?

Povlačenje sredstava iz EU fondova na razini Sveučilišta: u razdoblju 2019. – 2020. najviše projekata na Sveučilištu je bilo realizirano na razini BiH i to oko 80% od ukupnog broja projekata, od ukupnih financijskih sredstava koja su došla na Sveučilište u istome razdoblju, nešto više od 70% ukupnih sredstava se odnosi na sredstva iz projekata financiranih od različitih inozemnih izvora, a među kojima najveći udio imaju sredstva iz različitih EU fondova.

Ovo je pokazatelj da je potrebno raditi na izgradnji kapaciteta i uspostavljanju sustava koji će biti sposoban osigurati povlačenje što većih iznosa bespovratnih sredstava iz EU fondova. U tome kontekstu, kada se govori o financijskoj pomoći EU, financijski instrument za nas će biti IPA (Instrument pretpristupne pomoći). Europska komisija je predvidjela za IPA III oko 14,5 milijardi eura. Naš cilj je pokušati iskoristiti što više dostupnih sredstava koji se vežu uz tematska područja: vladavina zakona, temeljna prava i demokracija; dobro upravljanje, usklađenost s pravnom stečevinom EU, strateška komunikacija i dobri dobrosusjedski odnosi, zelena agenda i održiva povezanost, konkurentnost i inkluzivni rast, teritorijalna i prekogranična suradnja. Uz IPA instrument financijske pomoći tu su i programi EU od kojih ćemo se najviše usredotočiti na Horizon, Erasmus + i Kreativna Europa, a kako bismo probali povući što više sredstava koja će unaprijediti obrazovne, znanstveno-istraživačke, kulturne i umjetničke kapacitete na Sveučilištu, ali i u okruženju te poboljšati uvjete djelovanja kroz nadogradnju infrastrukture u svim oblicima.

Ured, ispred SUM-a, vrši ulogu Nacionalne kontakt točke u Bosni i Hercegovini za STEM područje?

Već drugu godinu zaredom, Ured vrši ulogu Nacionalne kontakt točke u Bosni i Hercegovini za STEM, kroz projekt SCIENTIX 4 u European Schoolnet mreža koju čine 34 europska ministarstava obrazovanja sa sjedištem u Bruxellesu. Sveučilište je dobilo ovu ulogu na razdoblje od dvije i pol godine, a sam Ured će u tome razdoblju realizirati brojne aktivnosti, od kojih su već neke realizirane kao što su: sudjelovanje u „Noći istraživača“ BiH, predavanje na „Dan inženjera BiH 2020“, suorganiziranje natjecanja u programiranju „Code Challenge Hackathon by SUMIT“, te organiziranje radionica zajedno s SCIENTIX ambasadorima u BiH. Ured je realizirao aktivnosti registriranja SUM-a kao jednog od partnera za sudjelovanje u razvoju i izgradnji Međunarodnog instituta za održive tehnologije jugoistočne Europe SEEIIST, prvog istraživačkog i medicinskog centra za terapiju karcinoma teškim ionima, gdje je SUM prijavljen kao ICT konzultant.

S ponosom ističete Tvornicu učenja?

Na Fakultetu strojarstva, računarstva i elektrotehnike je Tvornica učenja, zapravo zajednički nazivnik za više elemenata. U okviru projekta Learning factory financiranog sredstvima Europske unije preko Njemačke agencije za razvoj (GIZ) sveučilišna tvornica učenja postala je dio međunarodne mreže tvornica za učenje koji pokrivaju proces edukacije uz primjenu novih tehnologija u industriji. Partneri u projektu su lokalne tvrtke i sveučilišta iz Njemačke.  U okviru tvornice učenja, pokreće se i centar za digitalizaciju kroz projekt ICSMED unutar kojega ćemo uskoro dobiti industrijskog robota za edukaciju studenata i lokalnih poduzeća. Osim toga dobit ćemo laserski 3D skener za mjeriteljstvo i reverzibilno inženjerstvo. Navedeni skener je novi sustav u mjeriteljstvu, uz postojeći CMM laboratorij koji je ranije otvoren. Osim toga, projektom je obuhvaćena energetska učinkovitost u proizvodnji, Internet of things u industriji i digitalni tehnički asistentski sustavi. Domaći partneri u projektima su Hercegovačko-neretvanska županija, Županija Zapadnohercegovačka, FEAL d.o.o. Široki Brijeg, Miviko d.o.o. Posušje, TEM Mandeks d.o.o. Široki Brijeg, TT Kabeli d.o.o. Široki Brijeg, WELTPLAST d.o.o. Posušje, SIK d.o.o. Mostar, BILTON d.o.o. Grude, ŠKUTOR d.o.o. Mostar, Femis d.o.o. Posušje. Dio smo projekta Dual Sci, jednog od Erasmus+ projekata čiji je rezultat uvođenje dualnog obrazovanja na sveučilište čime smo postali prvo sveučilište u BiH koje ima ovaj vid obrazovanja.

Planirate otvoriti i „HUB znanja“ te nabaviti nekoliko primjeraka 3D printera?

Ukupna sredstva za aktualne projekte su milijun i 200 tisuća maraka. Sredstva su to naših partnera domaćih i europskih, za razvoj Sveučilišta u Mostaru. Sve navedeno ima za cilj provesti praksu europskih sveučilišta na Sveučilištu u Mostaru. Želimo potaknuti poduzetnički duh i profesora i studenata s lokalnim poduzećima koji će stvarati poduzetničko sveučilište i komercijalizirati znanje. Dobar primjer toga smo napravili izradom zaštitnih vizira u vrijeme pandemije. Na europskim sveučilištima to je usavršena praksa, a vjerujemo kako možemo i mi biti prvi u Bosni i Hercegovini koji će napraviti ove važne iskorake kako za Sveučilište tako i za gospodarstvo i društvo u cjelini.

Kakva je suradnja s gospodarstvom?

Jedna od strateških odrednica Sveučilišta u Mostaru je iskorak u smjeru povezivanja s gospodarstvom. Osim suradnje u obliku praktične nastave kroz nastavne baze, obavljanja prakse u gospodarskim subjektima, predavanjima stručnjaka iz realnog sektora Sveučilište kontinuirano organizira i konferencije, forume na kojima s gospodarstvenicima razmatra nove oblike suradnje i unaprjeđenja nastavnih planova i programa. Tragom toga, Sveučilište u Mostaru organiziralo je dva sveučilišna gospodarska foruma, od kojih je prvi održan 1. veljače 2018. pod nazivom „Mogućnosti i perspektive boljeg povezivanja i suradnje“ na kojem je nazočilo oko 150 gospodarstvenika, predstavnika javnoga i neprofitnoga sektora, kao i predstavnika Sveučilišta u Mostaru, tj. profesora i nastavnika. Drugi Sveučilišni gospodarski forum naziva Digitalna transformacija društva − uloga obrazovanja održan je 10. travnja u sklopu međunarodne konferencije Gospodarstvo − ključni čimbenik razvoja društva, a osim Sveučilišta u Mostaru kao suorganizatori su bili Forum Jadransko-jonske gospodarske komore, Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine, Gospodarska komora Federacije Bosne i Hercegovine i Forum Jadransko-jonskih gradova. Sveučilište u Mostaru je u suradnji s Vanjskotrgovinskom komorom Bosne i Hercegovine te Večernjim listom organiziralo konferenciju Mediji i gospodarstvo koja se održala 22. svibnja 2019. koja je imala za cilj prenijeti pozitivna iskustva gospodarstvenika, spojiti teorijsko znanje i praksu, naglasiti važnost inovacija za opstanak na tržištu te važnost medija za razvoj gospodarstva. Zajedno s INTERA Tehnološkim parkom, Drvnim klasterom Hercegovina, Klasterom metala i plastike, IT klasterom Mostar Software City i Turističkim klasterom Hercegovina 13. lipnja 2018. Sveučilište je organiziralo dvodnevnu konferenciju pod nazivom „Klasterizacija kao ključ konkurentnosti“ koja je okupila više od 170 stručnjaka iz BiH i iz regije.

Sveučilište u Mostaru posjeduje i međunarodnu reakreditaciju?

Agencija za znanost i visoko obrazovanje Republike Hrvatske zaslužna je za međunarodno vanjsko vrednovanje Sveučilišta u Mostaru koje je provedeno 2017., a rezultiralo je pozitivnim izvješće povjerenstva međunarodnih stručnjaka i davanjem preporuka za unapređenje kvalitete. Iskustva stečene u tom procesu su bila dragocjena za unapređenje svih djelatnosti na Sveučilištu te za bolju pripremu za reakreditaciju od naše državne Agencije. U tijeku su konzultacije za ponovni proces međunarodnog vanjskog vrednovanja od Agencija za visoko obrazovanje Republike Hrvatske, koji bi trebao uključivati i doktorske studije. Izvrsna suradnja s Agencijom za visoko obrazovanje Republike Hrvatske očituje se i kroz stručnu podršku djelatnika Agencije u procesima na Sveučilištu te kroz slobodan pristup naših djelatnika njihovim tematskim obukama i radionicama.

Prije i nakon integracije Sveučilišta intenzivno se radilo na donošenju novih pravnih akata?

Veoma je važno našu djelatnost definirati pravnim aktima. Budući da novo vrijeme nosi nove izazove, a nova organizacijska struktura integriranog sveučilišta podrazumijeva nove procedure i nadležnosti, Senat i Upravno vijeće Sveučilišta, svatko iz kruga svoje nadležnosti, u posljednje četiri godine  usvojili su 43 opća pravna akta kao i izmjene i dopune postojećih, od kojih je najvažniji novi Statut Sveučilišta u Mostaru kao temeljni akt Sveučilišta. Misao vodilja pri izradi novih akata bila je iskoristiti dosadašnje iskustvo i zadržati dobre prakse, ali i unaprijediti procese u skladu sa suvremenim izazovima pred kojima se visoko obrazovanje nalazi. Važno je napomenuti kako je Sveučilište u Mostaru nastavilo kontinuitet izrade Glasnika Sveučilišta koji se sastoji od pravnih akata koje je Sveučilište donijelo u razdoblju od 2012. do 2020. godine.

Istaknuli ste ulogu Vlade Republike Hrvatske. Kako se ponašaju osnivači Sveučilišta?

Sveučilište u Mostaru zahvalno je svojim osnivačima na potpori i financiranju SUM-a kao i svim drugim oblicima potpore. Zahvalni smo i nadležnim obrazovnim vlastima, ministrima, brojnim načelnicima, gospodarstvenicima i svim donatorima koji prepoznaju ulogu Sveučilišta u Mostaru u izgradnji modernog društva. Posebno smo zahvalni Vladi Republike Hrvatske, napose Andreju Plenkoviću, predsjedniku Vlade, na stalnoj potpori i brizi za Sveučilište u Mostaru. Također zahvaljujemo se Ministarstvu znanosti i obrazovanja, kao i Agenciji za znanost i visoko obrazovanje Republike Hrvatske. Posebnu zahvalnost dugujemo rektorskom Zboru Republike Hrvatske, rektoricama i rektorima javnog sveučilišta u Hrvatskoj. Njihova pomoć i suradnja su nemjerljive.

Imate li još nešto za kraj?

Zahvalio bih svim dionicima od društvenih struktura vlasti, osnivačima, Upravnom vijeću na čelu s dr. Brankom Krišto, nadležnim obrazovnim vlastima Zavodima za školstvo, Agencijama, gospodarskim subjektima i našim partnerima, gradovima i općinama na čelu s gradonačelnicima i načelnicima. Posebnu zahvalu dugujem dekanicama i dekanima ustrojbenih jedinica. Ako smo uspjeli biti bolji, a ja sam uvjeren da jesmo, taj uspjeh su generirali dekanice i dekani svojim napornim radom i pametnim vodstvom. Svi zaslužuju zahvalnost Sveučilišta. Dopustite mi da izdvojim i prorektore prof. dr. Ivu Čolaka, prof. dr. Vladu Majstorovića, prof. dr. Sanju Bijakšić i prof. dr. Zdenka Klepića. Važnu ulogu su imali pomoćnica prof. dr. Vesna Kazazić, glavna tajnica Branka Hrkać, također i svi uredi rektora, stručne službe na fakultetima i nenastavno osoblje. Zahvaljujem svim profesorima, docentima, asistentima, predavačima i svima koji su sudjelovali u nastavi prenoseći studentima svoje znanje i vještine. Sveučilište u Mostaru je jedna velika obitelj. Takvo će i ostati. Svakim danom bolja.