Hrvatska Banovina - tamo gdje je i bez prirodnih katastrofa sve katastrofalno

Epicentar potresa bio je 45 kilometara od Zagreba: na Banovini, u Petrinji, no svi koji poznaju taj dio Hrvatske, shvatit će o čemu bih ja to... Tamo je i bez prirodnih katastrofa sve katastrofalno - kuću, zemlju, imanje, ne možete ni prodati ni darovati, Petrinja nije daleko od Markova trga i Pantovčaka, a kao da je na kraj svijeta, piše Slobodna Dalmacija.

Na jedva sat vožnje od našeg glavnog grada, koji može stati uz bok europskim metropolama slične veličine i gospodarskog potencijala, vegetira od sviju napuštena i iseljena Banija. Kraj je to koji još vida rane, i koji se ni tri desetljeća nakon Domovinskog rata nije vratio u kolotečinu. U njemu "novo normalno" stanuje već trideset godina, premda se tu nekada, prvenstveno zahvaljujući moćnom "Gavriloviću", živjelo lijepo i skladno.

I dobro je netko na Facebooku, nakon vijesti o posjetu šefa države i premijera potresom oštećenoj Petrinji - primijetio: "Eto, predsjedniku Hrvatske i Vlade prilike, da konačno upoznaju ovaj jadni grad". Grad, koji je, ponavljam, udaljen od Zagreba samo 45 kilometara, pa su huk iz središta zemlje dobro osjetili i sami stanovnici metropole.

Priča o Petrinji, o depopuliziranom dijelu Hrvatske, puno govori o Lijepoj našoj danas. O državi koja vozi u dvije brzine: Zagreb, Istra i Kvarner, sjevererozapadna Hrvatska te dio Dalmacije u kojem buja turizam, mic po mic hvataju korak s EU.

Slavonija je pusta, Lika i Gorski kotar također, a Kordun i Banija umiru. Potres kao da se dogodio samo da ih dokrajči, da i onima koji i dalje gaje nadu u bolje sutra - istu ubije, natjera ih da se upute prema Zagrebu, Irskoj, Njemačkoj... Odu bilo gdje.

Banovina je ratne 1991. godine imala 118.411 stanovnika, a 2011. ih je gotovo upola manje - 60.888. Novi popis stanovnika donijeti će, nažalost, još poraznije brojke. Izbjegli Srbi se nisu vratili u većem broju, kao ni svi Hrvati koji su odatle otjerani 1991., pa ispada da jedan veliki prostor nadomak Zagrebu zjapi prazan, neiskorišten, zaboravljen.

Razlog depopulizaciji Banovine je i loša prometna infrastruktura; no, ajde, po tom se pitanju u posljednje vrijeme nešto i radi, i uskoro bi se, obećaju vlasti, autocestom trebalo povezati Zagreb i Sisak. To je dobra vijest, a loša je da se čak četrnaest godina nakon početka gradnje A11, ne zna točan datum njenog završetka. I da je Banovina tako još na čekanju. Na aparatima.

Demograf Stjepan Šterc konstatirao je da će se, potraje li korona-kriza, iz Europe u Hrvatsku vratiti pedeset tisuća mladih koji su otišli trbuhom za kruhom. Koliko će ih se vratiti na Kordun i Baniju? Nitko; jer i zadnja europska nedođija nudi više šansi za pristojan život.