U zagrebačkom sjedištu Društva hrvatskih književnika jučer je održan razgovor "Bez cenzure" na kojem se tražio odgovor na pitanje kako digitalno doba utječe na književnost za mlade.
Utjecaj digitalnog doba na čitanje mladih
- Napisao/la Autor: Dubravka Žiljak/V.M./Dobro jutro, Hrvatska/HRT
- Objavljeno u Hrvatska i regija
- Ispis
- Pošalji e-mail
Među ostalima, u razgovoru su sudjelovale književnice Lada Žigo Španić i Sanja Pilić prenosi hrt.hr.
- Zanimalo me kao voditeljicu razgovora je li doista točno da mladi ne čitaju ili ipak mladi čitaju, unatoč tomu što čitaju manje zbog digitalnih tehnologija, pa sam organizirala kod tribinu na kojoj će sudjelovati neki od vrhunskih autora suvremene književnosti za mlade - Sanja Pilić, Sanja Polak, Branka Primorac i Hrvoje Kovačević. Želja je da vidimo što oni o tomu misle, istaknula je Lada Žigo Španić na početku uključenja u emisiju Dobro jutro, Hrvatska.
Dodaje da se danas smatra da mladi ne čitaju zbog niza razloga:
- Zbog agresivnih društvenih mreža, raznih mladenačkih patologija, zbog digitalne ere koja ih čini autističnima i odvojenima u stvarnosti.. Ja zapravo smatram da nije baš istina da su se mladi potpuno promijenili, a tu je jedan podatak koji to podupire. Naime, prošle godine u Knjižnicama grada Zagreba među najposuđivanijim knjigama za mladež nalaze se Ivana Brlić-Mažuranić od ovih naših klasika, pa Ivan Kušan, Mato Lovrak, Milivoj Matošec i mnogi drugi klasici uz, naravno, brojne domaće pisce, a to su knjige na kojima sam se ja odgajala prije 40 i nešto godina. Dakle, gotovo je pola stoljeća prošlo. Te su knjige i dalje u modi. Znači, trendovi vrište, a klasici ostaju. I to je ono što moramo zapamtiti, poručila je Lada Žigo Španić.
Dodala je da je pomama za Harryjem Potterom buknula u vrijeme digitalnih medija.
- Pa koliko je ljudi na planetu i odraslih i mladih pročitalo te debele knjige. Dakle, htjela bih demistificirati ideju da mladi uopće ne čitaju -čitaju manje, ali dalje čitaju. Znači, sadržaj je pak najbitniji, ustvrdila je Žigo Španić.
Književnica Sanja Pilić smatra da se puno manje čita:
- Svi autori koje je nabrojala Lada su zapravo u lektiri, pa je to isto jedan od dokaza da se zapravo čita lektira, što je u redu i mislim lektira treba postojati. Po Harryju Potteru su, pak, nastali filmovi, pa je onda to isto jedna digitalna stvar koja pomaže čitanju. Katkada filmovi i napisi pomažu da se čita, ali u principu čini mi se da djeca danas puno manje čitaju. Zahvaljujući društvenim mrežama, različitim videićima na TikToku i Instagramu, gdje oni dobivaju kratke sadržaje nečega što je duhovito i njima zanimljivo i onda oni na to troše vrijeme radije nego na čitanje, napominje Pilić.
Čini se da su mladi izgubili fokus i pažnju.
- Oni zapravo imaju puno kraću pažnju i ove knjige koje su sada u modi, to su knjige koje nemaju u pravom smislu sadržaj kao neki romani. To su stripovske knjige sa sličicama, knjige koje nemaju kompaktni sadržaj. Tako da bih rekla da se manje čita i čita se ta vrsta literature koja je zabavna. koja je puna nekih zgodnih događaja koji nisu možda uvijek povezani, ali može se reći da se u manjim sredinama se više čita, dok u većim kao što je Zagreb gdje ima puno više događaja i stvari drugih koji odvlače pažnju od čitanja, manje se čita, rekla je Sanja Pilić.
- Možemo biti zabrinuti, djecu da čitaju motivirati moraju i roditelji i učitelji i učiteljice. Postoje razne pedagoške metode i trikovi kako djecu privući knjizi, ali mogući su uvijek i paradoksi jer mi ne možemo predvidjeti što se sve događa oko nas i kad nam se čini da možemo. Mladi jesu privučeni ekranu, oni su zatvoreni od vanjskog svijeta, ali možda im to upravo stvara i potrebu za čitanjem - za svijet fantastike, kolektiva koji se razvija u književnosti za djecu, tako da se slažem sa Sanjom da se manje čita, ali moram reći da je književnost za mlade u Hrvatskoj jako bogata, ocijenila je Žigo Španić.