Milanović uručuje priznanje u Hercegovini: Poskok bojna odavno je zaslužila priznanje

Hrvatski predsjednik Zoran Milanović stiže na Veliku Gospu u posjet Širokom Brijegu, gdje će položiti vijenac te se pokloniti ispred spomenika franjevcima koje su pobili pripadnici komunističkih vlasti 1945. godine, a tom prigodom će uručiti i priznanje za zasluge Poskok bojne tijekom Domovinskog rata. Kako je najavljeno iz Organizacijskoga odbora, predsjednik Milanović će priznanje uručiti čelniku Udruge prvih dragovoljaca prve dragovoljačke postrojbe "Poskok bojne" Poskoci HVO koju predstavlja Mladen Ljubić Vajta. Ljubić je ranije tijekom njegovih posjeta hrvatskoga predsjednika pozvao da oda priznanje ovoj postrojbi Hrvatskoga vijeća obrane čiji su pripadnici sudjelovali na nizu bojišta diljem tadašnjeg prostora Herceg Bosne, piše Večernji list BiH.

Rodni list bojne

Prema podacima, širokobriješka "Poskok bojna" utemeljena je 19. srpnja 1991., a temeljni materijalni dokaz su vojne knjižice prvih dragovoljaca u koje je upisan taj nadnevak, navodili su ranije iz ove postrojbe i tvrdili kako se radilo o prvoj organiziranoj postrojbi među Hrvatima u Bosni i Hercegovini. Hrvati u BiH instinktivno se počinju organizirati ubrzo nakon što se dogodio "Krvavi Uskrs" ili su pak zaustavljeni tenkovi kod Pologa, nedaleko od Širokog Brijega te u Šujici kod Tomislavgrada. Prva bojna Poskoka konačno se osniva u drugom dijelu srpnja 1991. godine, još prije početka rata u BiH, kao vojna postrojba u sastavu dragovoljaca među samim Hrvatima. Tih dana koordinatori za formiranje postrojbe bili su Krešo Ćavar, Mladen Skoko i Jure Skoko, koji su održali sastanak s dragovoljcima u Osnovnoj školi Knešpolje i koji su formirali prvu satniju, piše Večernjak. Pred 40 nazočnih zapovjednikom dragovoljačke čete imenovan je Mladen Skoko. Niži zapovjednici postali su Stanko Lovrić, Vlado Ćavar i Dragan Mandić. Nakon toga pristupilo se formiranju ostalih postrojbi u mjesnim zajednicama Širokog Brijega. Nakon što je započelo širenje ove postrojbe, ustrojena je u tri satnije i bila je pod zapovjedništvom Vlade Marića i njegova zamjenika Zdravka Skoke. Nedugo nakon osnivanja i pristizanja rezervista JNA prva satnija pod zapovjedništvom Mladena Skoke i njegova zamjenika Franje Kovačića krajem rujna 1991. odlazi u brdo Galac, što je strateški važna kota, kako bi se spriječilo puno zauzimanje Mostara te nastavak daljnjeg raspoređivanja JNA prema zapadnoj Hercegovini. Zadaća toj postrojbi bila je spriječiti eventualno napredovanje jugoslavenskih ili srpskih postrojbi prema mjestima Galac, Grabova Draga i Bile zapadno od Mostara. Konačno, Druga satnija formirana je 14. rujna 1991. godine od ostalih dragovoljaca i njome su zapovijedali Miljenko Lasić i njegov zamjenik Vlado Pavković, dok je Treća satnija formirana 11. listopada 1991. godine i bila je pod zapovjedništvom Mire Kožula i njegova zamjenika Vitomira Rezića. Vojnici 1. ili 2. satnije sebe su prozvali Poskoci. Po tome je ova 1. širokobriješka bojna dobila nadimak - Poskok. Prva bojna "Poskok" je od 7. do 26. lipnja 1992. godine sudjelovala u operaciji "Čagalj" odnosno "Lipanjske zore", kojom su hrvatske snage ovladale većim dijelom Hercegovine u dolini rijeke Neretve.

Poginula 23 pripadnika

Sudjelovali su u operacijama oslobađanje desne obale rijeke Neretve, s čime se krenulo 11. lipnja 1992. godine. HVO potpomognut 4. splitskom brigadom HV-a krenuo je iz šest pravaca, među kojima su bili i pripadnici Poskoka. Prvo je oslobođeno područje Kruševa i brda Orlovac, a zatim brdo Hum i zapadni dio grada Mostara. Do kraja 1992. godine pripadnici triju bojni prevedeni su u pričuvu nakon ustroja širokobriješke brigade. Dio mlađih pripadnika postrojbe pridružio se drugim postrojbama. Od oko 50 pripadnika koji su krenuli s osnivanjem Poskok bojne, poginula su tijekom rata njih 23. U čast svim stradalim pripadnicima postrojbe, kao i za zasluge za očuvanje Hrvata na ovim područjima te oslobađanje teritorija predsjednik Milanović i uručuje priznanje.