Stručnjaci detaljno objasnili zašto se događaju potresi u Hrvatskom primorju
- Napisao/la Vecernji.ba
- Objavljeno u Hrvatska i regija
- Ispis
- Pošalji e-mail
Otok Krk pogodio je jučer potres jačine 4,8 prema Richteru, a koji se osjetio diljem Hrvatske te u susjednim državama
Seizmolozi i geolozi Geofizičkog odsjeka PMF-a detaljno su analizirali jak potres koji je jučer pogodio otok Krk, a bio je jačine 4,8 prema Richteru s epicentrom kod Baščanske Drage. Potres se osjetio na širem području Kvarnera, Istre i riječkog zaleđa, jugozapadne Slovenije, južnoj Austriji, južnoj Njemačkoj, južnoj Mađarskoj, te u Bosni i Hercegovini do Banje Luke, Zenice i Sarajeva, kao i u Italiji. Žarište potresa bilo je plitko, na dubini između 8 i 10 kilometara.
- Nakon tog potresa u 10.47 sati uslijedio je niz slabijih potresa od kojih je najjači bio lokalne magnitude 2,7, a dogodio se u 10:53. Dogodila su se još tri potresa magnituda između 2,0 i 3,0 te 20 potresa magnituda između 1,0 i 2,0. Ovakvo ponašanje potresa – pojava naknadnih potresa koji su magnitudom slabiji od glavnog potresa – je očekivano i uobičajeno te se može očekivati pojačana seizmička aktivnost u okolici epicentra glavnog potresa u sljedećih nekoliko tjedana ili čak mjeseci - objavili su seizmolozi i geolozi Geofizičkog odsjeka PMF-a.
Potres se dogodio najvjerojatnije na dominantno reversnom rasjedu s kosim pomakom po rasjednoj plohi, pružanja JI–SZ.
poster
Objasnili su u zašto se događaju potresi u Hrvatskom primorju. Pojašnjavaju kako se područje Hrvatskog primorja nalazi na dodiru Jadranske mikroploče i Euroazijske ploče. Tijekom pomicanja Jadranske mikroploče prema sjeveroistoku i u sudaru s Europskom pločom, izdigli su se Dinaridi na sjeveroistoku i Alpe na sjeveru. Procijenjene vrijednosti konvergentnog kretanja Jadranske mikroploče u odnosu na Euroazijsku ploču su u rasponu od 0,5 na sjeverozapadu do 4,5 mm/god na jugoistoku.
- U Hrvatskom primorju najznačajnija je rasjedna zona Ilirska Bistrica – Rijeka – Vinodol – Senj. Potresi na tom složenom sustavu uglavnom su uzrokovani reversnim rasjedima, pružanja sjeverozapad–jugoistok, sa žarištima potresa dubine do 20 km. U ovom području, gdje je konvergencija Jadranske mikroploče prema Euroaziji s proračunatim vrijednostima između 3 i 3,5 mm/god., režim tektonske napetosti pretežito je transpresijski, s P-osi pružanja S – J i SI – JZ. Ta se napetost većinom oslobađa po seizmogenim rasjedima s desnim pomakom po pružanju SZ – JI, lokalno i u kombinaciji s reversnim rasjedima dinaridskog, ali i okomitog pružanja - objasnili su seizmolozi i geolozi Geofizičkog odsjeka PMF-a.
