SIVA EKONOMIJA: Iako se svi kunu u turizam, on je tek sedmi po dobiti. Zašto? S jednim fiskalnim računom se može napraviti čuda!

Ne samo da od turizma ne žive svi u zemlji, nego od njega ne žive ni svi na obali niti svi stanovnici turističkih top destinacija “beru” eure od turizma. Štoviše, turizam nije čak niti među prvih pet djelatnosti u zemlji po prihodima i dobiti, a o njemu se govori kao da pokreće gospodarstvo, piše Slobodna Dalmacija.

Novi podaci Financijske agencije kažu da je prošle, za turizam rekordne 2021. godine, 13.300 poduzetnika sa 71 tisućom zaposlenih u djelatnosti pružanja smještaja, pripreme i posluživanja hrane, zaradilo 1,8 milijardi kuna i da je to tek deveta djelatnost u zemlji po prihodima i sedma po neto dobiti. A lani je ta djelatnosti imala najveći rast ukupnih prihoda od 66 posto na 28,8 milijardi kuna u odnosu na godinu ranije. Hrvatski su poduzetnici lani imali 44,8 milijardi kuna neto dobiti, od čega je gotovo polovica zarađena u trgovini i prerađivačkoj industriji, dok dobit od pružanja smještaja, pripreme i usluživanja hrane čini samo četiri posto kompletne neto dobiti svih poduzetnika u prošloj godini.

Nije turizam samo krevet i hrana, on je i prijevoz, nautika, suvenirnice, muzeji, potrošnja u trgovinama..., no Finini podaci pokrivaju ono što u smještaju i pripremi i posluživanju hrane ostvare poduzetnici koji su dužni predati godišnja financijska izvješća.

Pitamo prof. dr. Dragu Jakovčevića kako to od djelatnosti smještaja i pripreme hrane tek sedmi rezultat po dobiti i deveti po prihodima.

– Odgovor je jednostavan i glasi - siva ekonomija. Nije sve prijavljeno. Kao da fiskalni račun znači da ste sve prijavili. S jednim fiskalnim računom se može napraviti čuda. Možete popiti kavu u 11 sati, a na računu piše da ste je popili u sedam ujutro. To je novac koji je u nečijem džepu i on stvara potražnju za stanovima, jer unatoč ovoj krizi, cijene nekretnina stalno rastu – ističe prof. dr. Jakovčević.

Na naše riječi da čak i kad bismo udvostručili dobit opet ne bi pružanje smještaja, priprema i posluživanje hrane izbili među prve djelatnosti, prof. dr. Jakovčević konstatira da to ne treba čuditi.

– Hrvatska ima samo 1050 hotela. Regija Rimini u Italiji ima više od tisuću hotela. Hotel je neisplativa djelatnost, jer je veliki hladan pogon, a Hrvatska ima kratku sezonu i ljudi izbjegavaju ulaganja u hotele. Mi se okrećemo turizmu zato što smo krenuli pogrešno prije dvadeset godina i uništili smo sve svoje proizvodnje i velike tvrtke, a sad se prodaju i trgovački lanci. Mi sve prodajemo i na kraju ćemo ostati na ponekom obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu i privatnom smještaju kao najprimitivnijem obliku organizacije tipa kućna radinost, a sve drugo će pojesti veliki, krupni kapital.

Jer zašto bi imao proizvodnju u Hrvatskoj tako konkurira sam sebi, pa se proizvodnja prebacuje tamo gdje su niži troškovi. I to je tako, kaže prof. dr. Drago Jakovčević.

Finini podaci kažu da su prema neto dobiti u 2021. godini najbolji poduzetnici u trgovini 11,5 milijardi kuna što je povećanje zarade od 49,8 posto u odnosu na preklani, drugi su poduzetnici prerađivačke industrije s 10,6 milijardi kuna, a treći poduzetnici u području stručnih, znanstvenih i tehničkih djelatnosti s 4,5 milijardi kuna neto dobiti.

Analiza godišnjih financijskih izvještaja, sastavljenih i obrađenih prema pretežitoj djelatnosti, pokazala je da u posljednjih dvadeset i više godina prema broju dominiraju poduzetnici u području djelatnosti trgovine.

Od 144.259 poduzetnika u 2021. godini, njih 28.507 ili svaki peti je trgovac, slijede prema brojnosti poduzetnici u stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima s udjelom od 15,7 posto, građevinarstvu s udjelom od 13 posto i prerađivačkoj industriji s udjelom od 10,8 posto u ukupnom broju poduzetnika. Kod svih poduzetnika u prošloj godini bilo je 964.742 zaposlenih na temelju sati rada i broj radnika je u odnosu na godinu ranije povećan za 32.167 ljudi ili 3,4 posto.

Najveći broj zaposlenih bio je kao i ranijih godina u prerađivačkoj industriji i trgovini.

Prerađivačka industrija imala je 236.151 zaposlenog što je gotovo četvrtina svih zaposlenih, a trgovina 190.955 radnika pa svaki peti zaposleni u zemlji kod poduzetnika radi u toj djelatnosti.

Iz Fine kažu da je nominalno broj radnika najviše porastao u građevinarstvu za 7242, području djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane za 6351, stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima za 3808 te u trgovini za 3610 zaposlenih.

Semafor: Koliko se gdje 'okreće'

•• Trgovina
–11,5 milijardi kuna

•• Prerađivačka industrija
– 10,6 milijardi kuna

•• Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti
– 4,5 milijardi kuna

•• Informacije i komunikacije
– 4,1 milijarda kuna

•• Građevinarstvo
– 3,1 milijarda kuna

•• Opskrba električnom energijom i plinom
– 2,1 milijarda kuna

•• Pružanje smještaja te priprema i usluživanje hrane – 1,8 milijardi kuna

•• Prijevoz i skladištenje
– 1,4 milijarde kuna

•• Financijske djelatnosti (bez banaka i osiguravatelja) – 1,2 milijarde kuna

•• Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo
– 1,1 milijarda kuna