Hrvatska novinarka: Bez izmjena Izbornog zakona, doći će do političke eutanazije Hrvata u BiH

Ono što ne uspijevaju dogovoriti više od deset godina, sada pokušavaju u nekoliko dana. Bosanskohercegovački političari pod velikim su pritiskom SAD-a i Europske unije koji više nemaju strpljenja s gordijskim čvorom izbornog zakona u BiH.

U Sarajevu već dva dana traju užurbani sastanci, a razgovori se nastavljaju sutra u Neumu.

Dragan Čović, predsjednik HDZ-a BiH siguran je ako bi napravili dogovor oko izbornog zakona da bi se uvelike relaksirali odnosi kad je u pitanju politička kriza.

A onda s pravom da tražimo ono što nas zanima – naš kandidatski status kad je u pitanju Europska unija i mnoga druga pitanja, kaže Čović.

Izmjene izbornog zakona trebale bi spriječiti da se ponovi slučaj s prošlih izbora. A to je da Bošnjaci koji su u Federaciji u većini, svojim glasovima izaberu hrvatskog člana predsjedništva, Željka Komšića.

Gordan Grlić Radman, ministar vanjskih i europskih poslova RH ističe kako je svima u interesu imati zadovoljne konstitutivne narode, njezine građane i da je svima u interesu imati stabilnu i funkcionalnu BiH.

HDZ BiH predlagao je uspostavu dviju izbornih jedinica unutar Federacije, ali bošnjačke stranke na to gledaju kao na dodatnu podjelu zemlje.

Bakir Izetbegović, predsjednik SDA navodi kako postoje prijedlozi HDZ-a koji su tri koraka unazad.

Na pitanje gdje je izlaz iz ovoga svega, predsjednik SDA odgovara:

To je spremnost, eventualna, HDZ-a i HNS-a da shvate da nemaju pravo na veto i blokadu sto posto tema koje se odnose na Federaciju BiH.

Bakir Izetbegović polaže velike nade u predstojeće finale razgovora. Milorad Dodik tamo neće ni ići, ali ima prijedlog za deblokadu institucija BiH nakon više od pola godine.

Milorad Dodik, član predsjedništva BiH predlaže poseban zakon u kojem će se tražiti da se kazni svatko tko određeni kolektivitet, dakle BiH, RS, Federaciju, Brčko Distrikt ili kantone, institucionalni subjekt, nazove genocidalnim ili bilo kojim drugim imenom i da se zaprijeti kaznom zatvora.

Izbori u BiH održavaju se na jesen. Bilo kakva promjena izbornog zakona, ako se dogovori, mora biti usvojena šest mjeseci prije izbora, odnosno na proljeće.

Ivana Petrović: “Pokušavaju Hrvate nagovoriti na kompromis”

Urednica Vanjske politike i reporterka Dnevnika Nove TV Ivana Petrović za Dnevnik ove televizije je kazala kako nije preveliki optimist oko toga kako će Hvati proći u pregovorima.

Što ne znači da se do kraja neće drukčije odvijati, jer pozicija s kojom dolaze gospodin Palmer i predstavnica Europske unije je pozicija koju je u prilogu izgovorio Bakir Izetbegović, navela je.

Oni pokušavaju nagovoriti Hrvate na kompromis na način da pristanu na smanjenje ovlasti Doma naroda. Dom naroda za Hrvate je ključan i oni ne mogu na to pristati, pojasnila je Petrović te dodala kako su se Hrvati Washingtonskim sporazumom 1994. odrekli trećeg entiteta, odnosno Herceg-Bosne, upravo zbog Doma naroda koji im jamči njihovu konstitutivnost i ravnopravnost.

Nakon prvog udara na Ustav – to je bio udar šefa OESS-a Berryja je omogućeno da Bošnjaci u Domu naroda preglasavaju Hrvate, a onda je došao i drugi udar na Ustav Federacije – to je bio visoki predstavnik Petritsch koji je Hrvatima u principu preoteo paritet koji su do tada imali u Vladi Federacije, znači da su Bošnjaci i Hrvati imali po osam ministara i zamjenika ministara, što danas nije tako. Već danas Bošnjaci u hrvatskom klubu imaju dva “svoja Hrvata” – Bošnjake deklarirane kao Hrvate – jedan je iz Goražda, drugi iz Bihaća, pojasnila je Petrović.

Ona je kazala da je donja granica ispod koje Hrvati ne bi trebali ići vladavina prava, to jest implementacija presude Ustavnoga suda Federacije po apelaciji Ljubić koja postoji već dugi niz godina i nikako da se implementira.

U toj presudi, uz sve drugo jasno se kaže da Dom naroda nije Dom županija, nego Dom naroda u kojem moraju biti legitimno zastupljeni isključivo Hrvati, odnosno Bošnjaci, odnosno Srbi koji žive u Federaciji BiH.

Petrović je podsjetila i na nužnost implementacije presude Suda za ljudska prava u Strasbourgu – presuda Sejdić i Finci koja jamči nediskriminaciju manjina, ali istodobno jamči i Hrvatima da legitimiraju svoje predstavnike.

S ovih današnjih pozicija očito je međunarodnoj zajednici, odnosno Europskoj uniji i Americi bitna forma, a ne sadržaj.

Ako se ne bi izborni zakon izmijenio, a bošnjačkom korpusu je očito stalo da se zadrži status quo, odnosno postojeći zakon, to bi značilo potpunu političku eutanaziju Hrvata kao konstitutivnog naroda. Ili ukoliko bi pristali na ovaj kompromis, ili ako ostane postojeći, što bi se u ovom slučaju dogodilo – bi li Hrvati bojkotirali izbore – ne znam, ali s ovih pozicija može se dogoditi da bi ubuduće Bosna i Hercegovina bila država dvaju entiteta – Republike Srpske i Federacije kao isključivo bošnjačkog entiteta, što bi u perspektivi moglo dovesti do velikih trzavica, točnije do sukoba dvaju koncepata, a tu su građansko unitaristički i separatistički, rastumačila je Ivana Petrović u Dnevniku Nove TV te izrazila nadu da će se naći bolje rješenje.

Iz RS stiže prijedlog o deblokadi institucija nakon više od pola godine. Na pitanje zašto je Dodik omekšao, Petrović je obrazložila da Dodik od samog početka nije mislio provesti ono što je rekao, jer da je, on bi to odmah napravio. I Vučić mu je nedavno rekao da se mora vratiti u institucije Bosne i Hercegovine i sada nalazi opravdanje koje je inače potpuno u skladu s međunarodnim pravom.

Petrović je navela i kako je narativ ministra vanjskih poslova Rusije Sergeja Lavrova i Milorada Dodika istovjetan, što daje naslutiti da je sve dio velike priče u kojoj je Ukrajina ključna i koja se širi na Balkan, ali da se cjelovitost BiH ne dovodi u pitanje.

Što je zanimljivo u cijeloj priči oko izbornog zakona, sve manje se čuje visokog predstavnika. Pitam se zašto, jer on je vrlo bitna osoba, Dodik neće doći na ovaj sastanak, a njegova je pozicija – što je već stalni narativ – prihvatit će sve što se Hrvati i Bošnjaci dogovore, samo da se ne dira njihov entitet i njihov izborni zakon u Republici Srpskoj.