Hrvatska ima 3,88 milijuna stanovnika, izgubila je 396.360 stanovnika u proteklih 10 godina

Hrvatska ima 3.888.529 milijuna stanovnika, pokazuju prvi rezultati Popisa stanovništva, kućanstava i stanova 2021. kojeg je tijekom prošle godine proveo Državni zavod za statistiku (DZS). Loše demografske prognoze su nažalost ostvarene. U proteklih 10 godina Hrvatska je izgubila 396.360 stanovnika. Slikovito rečeno, to je kao da je odjednom izgubljeno cijelo stanovništvo Splita i Rijeke.

Kada govorimo o najvećem broju pada stanovništva, bilježe ga Vukovarsko-srijemska i Sisačko-moslavačka županija, dok je najmanji pad ostvaren u Gradu Zagrebu, Dubrovačko-neretvanskoj i Zadarskoj županiji, javlja HRT.

Osim stanovništva, opada i broj kućanstava, pokazuje nam popis stanovništva. No s druge strane, zanimljivo, raste broj stambenih jedinica, ponajprije u priobalnim županijama, što bismo mogli pripisati bavljenju turističkom djelatnošću.

Smanjenje broja stanovnika rezultat je negativnog prirodnog prirasta stanovništva i migracijskog salda, odnosno rezultat je toga što Hrvatska već godinama na godišnjoj razini bilježi više umrlih nego rođenih. Isto tako, godinama bilježi više iseljenih nego doseljenih.

Popis stanovništva je, nakon što se rok tri puta produljivao, završen sredinom studenog prošle godine. Prije ovoga popis stanovništva proveden je 2011. i tada je u Hrvatskoj živjelo 4.284.889 građana, a danas samo 3.888.529.

Velik je to pad broja stanovnika u samo 10 godina.

– Usporedimo li podatke s konačnim podacima popisa iz 2011. godine, vidimo da se broj stanovnika smanjio za 9,25%, odnosno za 396.360 stanovnika, izjavila je Lidija Brković, ravnateljica Državnog zavoda za statistiku.

Dodala je kako je smanjenje broja stanovnika posljedica, između ostalog, prirodnog kretanja stanovništva u razdoblju od 2011. do 2020. godine, kao i prirodni prirast odnosno razlika između rođenih i umrlih (- 141.707 stanovnika).

– Pridodamo li tome i privremene podatke za 2021. godinu koje je Zavod do sada objavio, prirodni prirast je – 164.641 stanovnik. Prema objavljenim podacima DZS-a o vanjskim migracijama stanovništva RH, migracijski saldo u razdoblju od 2011. do 2020. iznosi -111.922 stanovnika, kazala je Brković.

Prema prvim službenim rezultatima Popisa stanovništva 2021. u Hrvatskoj su 1.438.423 kućanstva, a stambenih jedinica je 2.350.444.

Broj kućanstava smanjen je za 80.615 (5,31%), a broj stambenih jedinica povećan je za 103.534 (4,61%).

Provedba popisa stajala je oko 170 milijuna kuna. Zanimljivo je istaknuti da se 40% stanovništva popisalo u digitalnom obliku, a kroz iduće mjesece trebali bismo saznati kakva nam je spolna i dobna struktura te kako stojimo prema zanimanjima i obrazovanju.

Državni zavod za statistiku prve rezultate popisa stanovništva objavio je na konferenciji za novinare:

Popis stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj 2021. godine najopsežnije je i najsloženije statističko istraživanje, kažu iz DZS-a.

Popis 2021. obuhvaća sljedeće tri jedinice: stanovništvo, kućanstva i stanove.

Cilj je Popisa utvrditi podatke o broju i prostornom rasporedu stanovništva, njegovim osnovnim demografskim, obrazovnim, migracijskim, ekonomskim i drugim obilježjima te o obilježjima kućanstava i stanova.

Rezultati Popisa služe, osim za analizu stanja utvrđenoga Popisom, i za analizu promjena u odnosu na prethodne popise te za prognoze budućih kretanja odgovarajuće pojave.

Popis se provodio prema stanju na dan 31. kolovoza 2021. u 24 sata, što se smatra referentnim trenutkom Popisa.

Za pristup popisnom upitniku u elektroničkom sustavu e-Građani upotrebljava se Nacionalni identifikacijski i autentifikacijski sustav (NIAS).

Popis 2021. provodio se na dva načina:

• Od 13. do 26. rujna 2021. građani su se mogli popisati samostalno koristeći se popisnim upitnikom u elektroničkom obliku koji je bio dostupan na portalu e-Građani, istodobno popisujući kućanstvo i stan u kojem stanuju.

• Od 27. rujna do 14. studenoga 2021. popisivači su s pomoću elektroničkih uređaja popisivali sve popisne jedinice koje se nisu samostalno popisale te su kontrolirali podatke prikupljene samostalnim popisivanjem (preuzimanjem kontrolne šifre od kućanstava koja su se popisala u sustavu e-Građani).