Bivša prostitutka zaposlena kao psihologinja u Centru za socijalnu skrb; u policijsku klopku upala je dvaput i sve priznala... Odvjetnik Primorac: Neću suditi je li to moralno, zakon je jasan

Na natječaj se javilo četvoro kvalificiranih kandidata. Nakon uvida u priloženu dokumentaciju članovi komisije izabrali su jednu kandi- datkinju.I ništa u cijeloj priči ne bi bilo sporno da se nešto kasnije nije došlo do spoznaje o zatajenoj prošlosti primljene kandidatkinje.

Riječ je o stručnoj radnici s fakultetskom diplomom i značajnim položajem u Centru, koja je 2016. i 2017. u jednom dalmatinskom gradu, u kojem je i rođena, zaradila optužne prijedloge policije za prekršajno djelo – odavanje prostituciji.

Žena je 18. svibnja 2016. godine upala u klopku policije – policajac je glumio korisnika njezinih usluga te joj je dao iznos od tisuću kuna za seksualni čin koji se nije ni dogodio, te je ona odmah uhićena i odvedena u policijsku postaju na daljnju krim-obradu u kojoj je zadržana nešto više od dva sata. Zaradila je optužni prijedlog koji je završio na Prekršajnom sudu.

UPALA U KLOPKU

– Postavljanje klopke znači da se organi gonjenja već unaprijed bave s vama sumnjajući u vaše nezakonite aktivnosti, tako da je prije policijske akcije protiv ove žene sigurno postojao javni pogovor čime se ona bavi, ali i čvrste indicije da se u ovu akciju i krene – govori jedan umirovljeni policijski inspektor za Slobodnu Dalmaciju.

Umjesto da se opameti i prestane s ovakvim aktivnostima, žena "pada" u ruke policije i iduće 2017. godine, u travnju, u jutarnjim satima, pod sumnjom da se opet bavila prostitucijom.

Nakon uhićenja žena je priznala policajcima organiziranog kriminaliteta da se opet bavila prostitucijom i ta njezina izjava je ušla i u službeni zapisnik.

Priznala je tada i da je od 1. siječnja 2017. godine do dana uhićenja najmanje u deset navrata pružila seksualne usluge najmanje trojici nepoznatih muškaraca, i to tisuću kuna za svaku seksualno pruženu uslugu. Naravno i tada je zaradila optužni prijedlog za odavanje prostituciji.

Poslali smo upit Općinskom sudu u jednom dalmatinskom gradu, a čiji je Prekršajni sud sastavni dio, da nam odgovori kakve su bile presude u ova dva slučaja bavljenja prostitucijom protiv ove žene, ali su nas uputili na odredbu Prekršajnog zakona koji je u članku 77. stav 2. propisao da protekom tri godine od pravomoćnosti odluke o prekršaju, počinitelj prekršaja se smatra neosuđivanim, te je po toj odluci svaka upotreba tih podataka o osobi kao počinitelju, zabranjena i nema nikakav pravni učinak. Članak 78. stavak 6. istog zakona propisuje da se podaci o prekršaju za koji je nastupila rehabilitacija ne mogu nikome dati niti koristiti za bilo koje potrebe.

Sve je jasno, ali prije negoli je nastupila rehabilitacija, ta osoba je u srpnju 2018. na određeno vrijeme primljena radi zamjene privremeno odsutne radnice u Centru za socijalnu skrb gdje i sada radi, a prije toga je tri puta sklapala ugovore na određeno vrijeme. Centar u kojem radi je objavio i javni natječaj za prijem u radni odnos dva psihologa.

Iz odgovora Centra za socijalnu skrb u kojem ova žena radi informirali su nas da se na natječaj prijavilo četvero kandidata, te da je među dvoje izabranih kandidata koji su dobili stalni posao i ta radnica, jer je imala tražene uvjete i dostavila je traženu dokumentaciju.

– Obično poslodavac kod zapošljavanja na određeno vrijeme, a posebno kod stalnog zapošljavanja od kandidata traži uvjerenje da se protiv njega ne vodi kazneni postupak. Ako se te 2018. godine nije tražio podatak od kandidatkinje je li protiv nje u tijeku i neki prekršajni postupak, onda je moguće da je do njezina zapošljavanja i došlo, i tu nema pravnih zapreka. Ja neću suditi je li to moralno ili nije, ali zakon je tu jasan – rekao nam je doktor pravnih znanosti i ugledni splitski odvjetnik Damir Primorac.

Ugledna psihologinja Mirjana Krizmanić, koja je napisala niz stručnih knjiga, doktorica znanosti i umirovljena profesorica Filozofskog fakulteta u Zagrebu, kaže da je bavljenje prostitucijom inkompatibilno sa sadašnjim poslom djelatnice Centra.

– Nijedna normalna muška i ženska osoba ne bi trebala prodavati svoje tijelo i ta je rabota ljudskih vrijednosti u sustavu društvu dosta nisko rangirana, mada smo, Bože moj, vidjeli i gorih stvari. Bavljenje prostitucijom ne poništava sve ono ljudsko u nekoj osobi, ali je sigurno da ja osobno ne bih bila sretna da s mojim najbližim rođakom, sinom ili bratom radi netko tko se time bavio ili se bavi.

Pogotovo jer se njoj kao djelatnici centra obraćaju ljudi koji imaju neki problem, koji su osjetljivi, koji su u potrebi, i sigurno od te osobe očekuje da bude moralno čista i ispravna, u suprotnom joj ne bi iznosili svoje najintimnije probleme i očekivali da im ona pomogne. Da ste moralni, pa to je ona najmanja kvaliteta koja se očekuje od osobe koja pomaže ljudima. Ipak, mi ne znamo što se tada događalo s tom ženom dok se time bavila, iskreno mislim da joj ipak ne bi trebalo trajno oduzeti pravo da se bavi ovim poslom, ali uz određene provjere i uvjete. Eto, ovo je primjer kako u sustav koji je slabašan može ući svatko, a taj sustav ne može ili ne provjerava sve činjenice, pa se događaju i ovakvi slučajevi – rekla je ugledna psihologinja.