Milanović i Plenković dali podršku Hrvatima izvan RH: Hrvati iz BiH posebno važni

Milanović je u svojoj poruci ustvrdio kako Hrvati diljem svijeta vrijedno rade i doprinose razvoju zemalja u kojima žive, te grade kulturne i političke suradnje između njih i Hrvatske, što su dovoljni razlozi zbog kojih im se mora davati potporu u očuvanju nacionalnog identiteta, kulture i jezika, a tamo gdje je potrebno čak i dodatno financijski podržavati.

“Hrvatska država to može, a neupitno mora dati podršku u zaštiti osiguranja i provođenju prava koja vam pripadaju u skladu s međunarodnim standardima i obaveza”, poručio je.

Milanović kaže kako posebnu ulogu u tome ima Središnji ured za Hrvate izvan Hrvatske, koji je osnovan i zaživio je u vrijeme njegove Vlade prije skoro deset godina i koji je, podsjeća, proveo mnogobrojne projekte i aktivnosti kako bi se ojačala i unaprijedila suradnja Hrvata izvan Hrvatske i hrvatskih institucija.

Posebno je izdvojio programe učenja hrvatskog jezika i programe stipendiranja kojima je omogućeno mladim generacijama da nauče hrvatski jezik i studiraju u Hrvatskoj, čime se “doprinosi očuvanju identiteta naše nacije i potiče povratak u Hrvatsku onima koji to žele.”

Iseljenoj Hrvatskoj zahvalio je što svojim predanim odnosom i radom na lijep i pravi način predstavljaju Hrvatsku, a članovima Savjeta poželio uspjeh u provođenju odluka i daljnjem intenziviranju rada kako bi se kroz razne programe što čvršće povezala Hrvatska i Hrvati koji žive izvan nje.

Plenković: Hrvati iz BiH posebno važni za Vladu i hrvatski narod

Predsjednik Vlade Andrej Plenković podsjetio je u svom obraćanju da je Vlada uvažila jednu od glavnih preporuka Savjeta, izmjenu Zakona o državljanstvu, što je omogućilo lakše stjecanje hrvatskog državljanstva, što smatra važnim kako bi se mlađe generacije uključile u korpus hrvatskih državljana i na taj način dale svoj doprinos razvoju domovine.

Za Hrvate u Bosni i Hercegovini rekao je kako su konstitutivni narod i najbrojnija hrvatska zajednica izvan Hrvatske, posebno važna za Vladu i za cijeli hrvatski narod.

“I mi tu privrženost potpori Hrvatima u Bosni i Hercegovini kontinuirano ponavljamo i dokazujemo, ne samo svesrdnom političkom podrškom koja je temeljno pitanje naše aktivnosti prema Bosni i Hercegovini već isto tako i brojnim projektima” koji se provode između Hrvatske i Bosne i Hercegovine, osobito kroz programe suradnje“, ustvrdio je Plenković.

Spomenuo je pritom ulaganjau mostarsku bolnicu, Sveučilište u Mostaru, potporu Hrvatskom narodnom kazalištu u Mostaru, te potporu nizu projekata diljem Bosne i Hercegovine, bilo da je riječ o teritoriju Federacije ili o Hrvatima u drugim dijelovima zemlje.

Govoreći o uvrštavanju bunjevačkog kao jednog od službenih jezika u Gradskom vijeću u Subotici, Plenković je rekao da su protiv svih politika koje vode bilo asimilaciji ili fragmentaciji hrvatskog naroda u Srbiji, a osobito u Vojvodini i zbog toga je reagirao i ministar i sve nadležne institucije i tako će biti i u budućnosti.

Iskazao je zadovoljstvo kontinuiranim povećanjem sredstva za Središnji državni ured za Hrvatske izvan Republike Hrvatske, što znači i financiranje projekata koji povezuju iseljenu s domovinskom Hrvatskom.

Najavljeno otvaranje Pelješkog mosta
Izvijestio je da se očekuje da će Pelješki most, prema najavama izvođača, biti spojen već krajem ljeta. “U ovo doba dogodine ćemo ga i svečano otvoriti sa svim prilaznim cestama”, najavio je.

Premijer je dodao i da se u prvoj polovici 2022. očekuje odluka o ulasku Hrvatske u Schengenski prostor, dok se članstvo Hrvatske u europodručju očekuje od 2023., a spomenuo je i odluku Vlade o kupnji višenamjenskih borbenih aviona, koji bi u Hrvatsku trebali doći 2024.

Zahvalio je svima koji su dali doprinos, bilo financijski ili konkretnim materijalnim sredstvima nakon prošlogodišnjih potresa koji su pogodili Hrvatsku.

Plenković je podsjetio da je Vlada usvojila Nacionalnu razvojnu strategiju, pripremila Nacionalni plan oporavka i otpornosti te će napraviti plan suradnje s hrvatskim iseljeništvom za razdoblje 2021.-2027.

“Želimo da nam u tom procesu i dalje budete partneri i suradnici, zemljaci i prijatelji, ljudi koji vole Hrvatsku i koji svojim mladim naraštajima, gdje god živjeli diljem svijeta, prenosite hrvatsku kulturu, ljubav prema domovini i čuvate naš kršćanski i hrvatski identitet“, zaključio je.

Četvrta Sjednica drugog saziva Savjeta Vlade RH za Hrvate izvan Republike Hrvatske održala se 4. i 5. lipnja 2021. godine u pet zasebnih video sastanaka, a matično administrativno-servisno mjesto je Kongresni centar Nacionalne i sveučilišne knjižnice (NSK) u Zagrebu.