Mora biti nadzora: 'Sve odluke Stožera mora potvrditi Sabor'

Mnogi građani ostali su bez posla jer se na proljeće, zbog ograničenja koja je odredio stožer, nisu mogli kretati... Te i slične, dvojbene, kontradiktorne odluke - u kojima nije toliki problem nesnalaženje proizašlo iz kaskanja za novim, nepoznatim virusom, koliko pridržavanje starih, dobro poznatih političkih kriterija u radu stožera (epidemiološki je sigurno ono što ide na ruku HDZ-u, Vladi i galaksiji njihovih saveznika počevši od Crkve nadalje) - izazivale su i izazvat će ne samo političke, nego i pravne akcije, rekao je za N1 televiziju administrator Facebook grupe 'Tražimo ukidanje Nacionalnog stožera civilne zaštite' Tomislav Pilkić.

Ta grupa ima čak 118.000 ljudi, uglavnom nezadovoljnih ili oštećenih mjerama Stožera.

'Ljudi se žale na većinu odluka Stožera, najviše na blokadu i ograničenje kretanja iz ožujka, koja je ostavila desetke tisuća ljudi bez posla', objasnio je na što se članovi grupe žale.

Vlast je oko toga pitanja podijeljena. Na zajedničkoj konferenciji s premijerom, održanoj polovicom srpnja, predsjednik Milanović zatražio je preciznije zakonsko reguliranje rada i ovlasti Stožera, posebno njegovih ovlasti, mjera i rokova koje propisuje jer postojeći okvir koji daje Zakon o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti nije dovoljan.

'To se može riješiti tako da Vlada, prema čl. 17. Ustava, na određeno vrijeme predloži određenu razinu suspenzije ljudskih prava u slučajevima poput ovog. Očekujem da ta dvotrećinska većina (u Saboru, op. a.) već postoji, tako imamo čišću pravnu situaciju, znamo što se može i na koje vrijeme, tko može nekome narediti da nosi masku, a ako ne nosi, s kojom kaznom', rekao je Milanović podvlačeći da za mjere poput nošenja maski, kao i za druge mjere koje Stožer donosi mora postojati jasan propis.

Mora, ustvrdio je Milanović, biti jasno je li nošenje maski obavezno, ako jest u kojim okolnostima i može li onaj tko je ne nosi biti kažnjen.

'Govorim o pravnom redu. Možda cjepidlačim. Taj Stožer će moći davati izvršna naređenja, inače on nema smisla. Bit ćemo ozbiljniji kao pravni poredak'.

Desetak dana kasnije na N1 televiziji bio je još oštriji pa je Nacionalni stožer definirao 'paraustavnim tijelom'.

– Nije normalno da grupa ljudi koja nije birana od naroda određuje koliko ljudi smije biti na svadbi. Ja sam za to da idemo u inicijalnu odluku dvotrećinskom većinom. Vlada treba punomoć za to koliko će ljudi biti na svadbi, ja bih im je dao da mogu - rekao je Milanović.

Rekao je kako o Stožeru treba odlučivati Sabor i kako se građani, u principu, nikome ne mogu žaliti na rješenje o samoizolaciji. Vlada je odmah reagirala.

'Neobično je da predsjednik Republike s jedne strane želi da korona virus prihvatimo poput karijesa, a s druge strane zaziva proglašenje izvanrednog stanja, tj. aktivaciju članka 17. Ustava. Odluke stožera nisu ustavno dvojbene niti političke. One se donose temeljem uputa struke i prvenstveno s ciljem zaštite života i zdravlja naših građana', rečeno je u izjavi kabineta.

Vlada je podsjetila da su pravni temelj za donošenje Odluka Stožera Zakon o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti i Zakon o civilnoj zaštiti te članak 16. hrvatskog Ustava.

'Ograničenja donesena radi sprečavanja širenja korona virusa i zaštite ljudskih života bila su razmjerna i balansirana, što je također u skladu s Ustavom', smatraju. Dr. Đorđe Gardašević, profesor na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, smatra da bi Stožer trebalo staviti pod dodatni nadzor.

'Epidemija virusa COVID-19 traje već mjesecima i uopće se ne zna kad će završiti. Uz to, od proglašenja epidemije Stožer civilne zaštite RH donio je desetke odluka kojima je znatno utjecao na ljudska prava i slobode. S obzirom na situaciju, čini se izvjesnim da će sve to trajati još neko vrijeme. Stoga smatram da bi trebalo ozbiljno razmisliti o uvođenju jačeg demokratskog nadzora rada Stožera. Naime, hrvatski Ustav predviđa načelo kočnica i ravnoteža, ideju po kojoj tijela jedne grane vlasti predstavljaju svojevrsnu ‘branu’ presizanjima tijela druge grane vlasti. To bi trebala biti polazišna točka razmišljanja o tome kako bolje urediti rad Stožera. To bi se postiglo izmjenom zakona (Zakon o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti i Zakona o sustavu civilne zaštite) tako da se propiše obveza Stožera da Saboru podnosi periodička izvješća i detaljna obrazloženja toga što je i zašto poduzeo u vezi epidemije COVID-19. Prikladno bi bilo da se ta izvješća podnose u relativno kratkim periodima (npr. svakih 15, a najviše 30 dana). Sabor bi potom javno raspravljao o svemu i prihvaćao ili odbijao ta izvješća, a mogla bi se propisati i obveza potvrde mjera Stožera od strane Sabora. Eventualno odbijanje izvješća ili mjera Stožera za sobom povlači političku odgovornost onih koji su odluke donijeli (i Vlade koja nadzire Stožer), a moglo bi se propisati i da mjere prestaju važiti ako ih Sabor ne potvrdi. Ističem da je parlamentarni nadzor specijalnih mjera u kontekstu epidemije COVID-19 poznat i u drugim zemljama', rekao je dr. Đorđe Gardašević za 24sata.

Administrator grupe 'Tražimo ukidanje Nacionalnog stožera civilne zaštite' Tomislav Pilkić najavljuje kolektivnu tužbu protiv Stožera i traži njegovo ukidanje. 'Stožer je u više navrata donosio odluke proturječne onima koje je donio ranije, znanost je izvrgnuo ruglu i iznevjerio je povjerenje građana', objasnio je Pilkić motivaciju za pokretanje grupe.

O problemu će na jesen konačni stav donijeti Ustavni sud.