Hrvatski turizam opao za 50% u odnosu na prošlogodišnji srpanj
- Napisao/la hia.com.hr
- Objavljeno u Hrvatska i regija
- Ispis
- Pošalji e-mail
Hrvatska je u dosadašnjem dijelu srpnja ostvarila 2,3 milijuna dolazaka i 15,5 milijuna noćenja, što je na razini oko 50 posto lanjskog prometa, rekla je u srijedu hrvatska ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac nakon sastanka s predstavnicima turističkog sektora.
Ministrica je održala inicijalni sastanak sa 20-ak predstavnika hrvatske turističke industrije, odnosno sa svim relevantnim sudionicima iz turizma.Razmatrali su, rekla je, opcije kako nastaviti dalje s turističkim sektorom, dodavši kako situacija nije dobra s obzirom na koronu.
Više od 2,3 milijuna dolazaka i 15,5 milijuna noćenja
Ipak, istaknula je kako možemo biti itekako zadovoljni, jer je u srpnju ostvareno 2,3 milijuna dolazaka i 15,5 milijuna noćenja tako da smo negdje na 50 posto lanjskog prometa. Brnjac je izvijestila da je s turističkim znalcima razgovarala o postojećim i budućim mjerama, održivosti postojećeg sustava i završetku turističke sezone.Turističke predstavnike zamolila je za prijedloge vezane uz buduće mjere. Ukazala je na Instrument za oporavak i otpornost EU kroz koji bi Hrvatska trebala dobiti šest milijardi eura nepovratno, a dio toga će otići i u turistički sektor.
Sektor pred velikim izazovima
Direktor Hrvatske udruge turizma (HUT) Veljko Ostojić istaknuo je da je sektor pred velikim izazovima, no i da se uz zajednički rad i komunikaciju može biti optimističan u pogledu konačnog rezultata.Pohvalio je novu ministricu koja je, kako je rekao, na sastanku kazala da želi pomoći turizmu koristeći i instrumente EU-a, ali i domaće financijske izvore.Turizmu, kaže Ostojić, trebaju konkretni potezi, konkretne mjere i treba mu potpora za dočekati novu turističku sezonu."Svi znamo da će zima biti duga i teška", rekao je Ostojić.
HUT je, kako je rekao, izazove podijelio u dva segmenta: jedno je pitanje svega onoga što se tiče kovida, dakle očuvanja radnih mjesta, a drugo su mjere koje se tiču financijskog oporavka gospodarskih subjekata. Tu mnogo očekuje od domaćih poslovnih banaka, HBOR-a, HAMAG-BICRO-a, ali i od spomenute pomoći koja je najavljena iz EU.