Cijepljenje protiv koronavirusa je neobavezno, ali preporuka je da se cijepi. Trebalo bi se cijepiti oko 70% građana kako bi imali neku sigurnost.
Najveće gužve u predblagdanskom vikendu, zadnjem prije ponovnog uvođenja zabrane kretanja, jutros su i dalje na graničnim prijelazima, osobito na Bregani i na Maclju.
Ravnateljica zagrebačke Klinike za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević" Alemka Markotić rekla je u četvrtak da bi se prvo cijepljenje u Hrvatskoj s manjim brojem doza trebalo dogoditi prije kraja ove godine.
Unatoč koronavirusu, unatoč svim mjerama, danas je započeo povratak Hrvata za blagdane.
Od svibnja 2022. na hrvatsko-slovenskoj granici provodit će se posebno stroge kontrole prema građanima trećih zemalja, odnosno onima koji nisu državljani Europske unije.
Djeca ili unučad partizana puno češće glasaju za SDP, glasači Domovinskog pokreta u većoj mjeri kažu da njihovi preci bili u domobranima ili ustašama, a birači HDZ-a više se vezuju uz Domovinski rat.
Župan splitsko-dalmatinski Blaženko Boban u četvrtak je najavio kako će ta županija pomoći ugroženom stanovništvu na poplavljenom području Kokorića kod Vrgorca, a vrgorački gradonačelnik izvijestio je da je bilo potopljeno 90.000 sadnica jagoda.
Odjel za branitelje Hrvatskog narodnog sabora (HNS) BiH pozdravio je u srijedu ubrzavanje procedura za ostvarenje mirovina u Hrvatskoj po novome zakonu za ratne vojne invalide iz HVO-a, ali je izrazio nezadovoljstvo što je to pravo po novom zakonu do sada ostvarilo tek 109 branitelja.
Hrvatski sabor izmijenio je u utorak Zakon o osobnoj iskaznici koja će uz novi izgled sadržavati biometrijske identifikatore nositelja, odnosno prikaz lica i dva otiska prstiju, a vrijedit će pet godina.
U Hrvatskoj će nakon 21. prosinca na snazi biti nove mjere, strože od sadašnjih.
Korona-kriza i lockdown posljednjih deset mjeseci usporili su sve, nema turista, ugostitelji dišu na škrge boreći se za goli opstanak, potrošnja svega je smanjena... No, svako zlo za neko dobro - rekli bi stariji ljudi.
Obilježavanje četvrt stoljeća potpisivanja Daytonsko-pariškog mirovnog sporazuma potaknulo je rasprave o reformama u Bosni i Hercegovini koje bi uključivale i Ustav ove zemlje, koji je doslovce jedan od aneksa samog mirovnog sporazuma.
 |
 |
 |