Hercegovački ravnjak – Autohtoni duvan s priznatim zemljopisnim porijeklom
- Napisao/la BHRT
- Objavljeno u Bosna i Hercegovina
- Ispis
- Pošalji e-mail
Sorta duhana “hercegovački ravnjak” upisana je u međunarodni registar imena porijekla, čime je dobila zaštitu izvornosti pri Svjetskoj organizaciji za intelektualno vlasništvo. To je prilika za oživljavanje proizvodnje nakon propasti duhanske industrije u Bosni i Hercegovini. No, crno tržište i dalje ostaje veliki problem.
Hercegovački ravnjak s međunarodnom zaštitom izvornosti priznat je kao autohtona sorta duhana. Zaštitu ove autohtone sorte pokrenula je Udruga “Duvan hercegovački ravnjak” iz Gruda gdje se najviše i očuvala duhanarska tradicija. Ravnjak se uzgaja u cijeloj Hercegovini od Trebinja, Neuma pa do Posušja, ali visoku kvalitetu postiže samo onaj s određenih područja.
“Grude, dio općine Široki Brijeg, dio općine Ljubuški, Posušja na određenim mikrolokacijama. Osim nas ovdje vrlo dobra lokacija je i Trebinjska šuma”, ističe Marko Vukoja iz Udruge “Duvan hercegovački ravnjak” iz Gruda.
Tradicija uzgoja duhana u Hercegovini traje više od 300, a organizirane proizvodnje 140 godina. Hecegovački ravnjak poseban je po tome, ističu stručnjaci, jer se suši na zraku i može se konzumirati bez dodatne prerade i miješanja s drugim duhanima.
“Ravnjak je autohtona sorta hercegovačkog podneblja i samo u užem dijelu Hercegovine izražava svoja karekteristična svojstva i nigdje drugdje. Ravnjak je uzgajan i u drugim područjima u bivšoj državi, ali nigdje nije ostvario takva svojstva kao u Hercegovini. Zbog toga je dobio međunarodno prizanje izvornosti”, kaže sveučilišni profesor Jure Beljo.
S gašenjem otkupnih stanica i slomom duhanske industrije, tradicionalna proizvodnja s državnim monopolom našla se preko noći na rubu zakona. Međunarodno priznanje izvornosti prilika je za komercijalizaciju duhana, za što su nužne izmjene pojedinih pravilnika važećeg zakona o duhanu. Primjena je široka od turističkog proizvoda do korištenja duhana u medicinske svrhe.
“Po zakonu o duhanu morate imati organizatora proizvodnje, ugovore, duhan je u svakoj državi monopol države”, naglašava direktor Federalnog agromediteranskog zavoda Mostar, Marko Ivanković.
Bosna i Hercegovine ima najviše namete na duhanske proizvode u regiji, što pogoduje i razvoju crnog tržišta. Izmjenama zakona regulirala bi se i prodaja rezanog duhana, koji je često plijen policijskih akcija. Namjera je revitalizacijom očuvati tradiciju i vratiti duhanarstvo u zakonske okvire, od kojih će korist imati i proizvođači i država, ali povratka nema za nekadašnju masovnu proizvodnju.
