Bageri oštetili prapovijesnu gradinu na brdu Osoje u Zvirovićima

„Mislim da je otkriće bagera i to što su sada svima dostupni, jako unazadilo stanje arheološke baštine u BiH. Vidite, kako je ovo teško dostupno mjesto, trebalo je stvarno mašte da se dođe ovdje i da se uništi dio gradine. Stariji ljudi su znali da su to ili stari grobovi ili stari gradovi. Ne znam kako se u današnje vrijeme opće obrazovanosti i informacija koje su dostupne, koje su puno dostupnije nego što su bile našim precima, dolazi do ovakvih slučajeva. Ljudi ne znaju što su stećci, ljudi ne znaju što su gomile, što su gradine, a to su lekcije iz povijesti petog razreda osnovne škole“.

•    Ispada da mi ne znamo što sve imamo?
•    Znamo, ali smo vrlo skloni uništiti to što imamo.
•    Može li se približno odrediti starost lokaliteta?
•    Teško je to reći bez detaljnijeg istraživanja. Vjerojatno je riječ o željezno dobnoj gradini. Međutim, bez istraživanja ne može se pouzdano reći.
•    Tisuću, dvije godina prije Krista?
•    Od prilike, zavisno od razdoblja.

Razgovor s mr. sc. Ivankom Miličević Capek, ravnateljicom Zavoda za kulturno - povijesnu baštinu HNŽ, vodili smo na brdu Osoje iznad Zvirovića, na vrhu Orlovača 307 metara iznad razine mora, gdje se nalazi jedna od većih gradina na čapljinskom području.

„Osojska gradina ima izvrstan geostrateški položaj, s nadzorom doline Trebižata između Studenaca i Čapljine, kao i prostora sa sjeverne strane Zvirovića, prema Studencima, Miletini i Međugorju“, zabilježio je mr. Radoslav Dodig, u Zborniku Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, broj 6., 2013. godine. Za razliku od jeseni 2012. godine kada se uz tekst potpisani s mr. Dodigom, do vrha brda, kroz smriku i nisku krašku šumu probijao dva, tri sata, sada je bilo puno lakše doći unatoč tropskoj sparini. Do vrha brda probijen je put za potrebe postavljanja novih elektro vodova. Trasa ide smjerom stare mreže, samo što su se nekada bandere nosile na ramenu i postavljale, a sada je za postavljenje novog voda s metalnim nosačima, probijen put, a pritom je oštećena gradina.

Arheolozi ili zaljubljenici u arheologiju, vizualno ili preko google mapa, uočili su promjene na terenu po ostavljenim nalazima očito i obišli teren, a zatim preko portala natpisom „Kineske kompanije gradeći autoput u Hercegovini uništile bh. kulturno naslijeđe“, alarmirale javnost . Uslijedio je demanti Autocesta Federacije BiH „Devastacija na lokalitetu Prćavci (riječ je o Zvirovićima op. a.) nije povezana s gradilištem“. Tragom tih natpisa na teren je izišla mr. sc. Capek Miličević, ravnateljica Zavoda, koja o toj temi kaže:

„Povodom dopisa Federalnog ministarstva kulture i športa u kojem su nas informirali kako su nepoznate osobe, s radnim strojevima vršile probijanje puta prema vrhu brda na kojem je smještena prapovijesna gradina, te je tim činom došlo do devastacije arheološkog lokaliteta, od nas se traži da hitno poduzmemo sve potrebne mjere, iz naše nadležnost, pa smo došli vidjeti u kakvom je stanju lokalitet. Nakon uvida utvrdili smo da se uz makadamski pristupni tek probijeni put od strane za sada nepoznatog investitora ili nepoznatih osoba, nalazi jako puno arheološkog materijala uglavnom keramike. Investitor je bio dužan o pronalasku materijala hitno obavijestiti Zavod, općinu Čapljina ili neko drugo nadležno tijelo, te odmah obustaviti radove. U daljem postupku istražit ćemo, tko stoji iza ove devastacije“.

Od ravnateljice Miličević Capek doznali smo da je prilikom izrade elaborata za izgradnju autoputa, konstatirano da lokalitet nije registriran u Arheološkom leksikonu BiH. Međutim u suštini to ništa ne znači, jer svaki lokalitet kada se otkrije, potpada pod kulturno dobro.