Korona-kriza će proći, ali nadležni trebaju dati jasne odgovore sada

S obzirom da primjerice, u Federaciji BiH ima 11 većih (ne računamo općinske i gradske) stožera civilne zaštite, informacije koje se puštaju u javnost znaju često biti proturiječne, a zapovijedi koje donose stožeri znaju ići jedni protiv drugih. Pa u našoj situaciji znamo često svjedočiti da se podaci o ukupnom broju zaraženih ili preminulih od koronavirusa razlikuju od medija do medija, što u susjednim zemljama nije slučaj, navodi Jabuka.tv.

Da je u BiH teško pronaći i dva susjeda koji “pušu u istu tikvu”, a kamoli više i niže razine vlasti, to je svima odavno poznato. No, u ovom kaotičnom vremenu kad je nužno dati prave informacije građanima, krizno komuniciranje od strane stožera, izuzev nekih pojedinaca, ne može dobiti visoku ocjenu kako korona-kriza odmiče.

Građani s punim pravom traže odgovore zašto se donose određene naredbe, kako je došlo do oboljenja ljudi iz njihova mjesta, tko i kako vodi brigu da se ta epidemija suzbije. Međutim, odgovori koje dobiju su često nedorečeni, površni i nedovoljno jasni, a što je najgore za neka pitanja nadležni ni ne daju odgovor.

I onda naravno kad ti odgovori ne stižu, ili ako se u medijima objavi neko šturo priopćenje koje šalju upravo spomenuti stožeri, krivi su tzv. “paničari”, “sijači kaosa”, “piskarala”, “novinarčići”, “soroševci” kojima po “dobrim poznavateljima društvenih zbivanja” ova korona-kriza savršeno odgovara.

Ali vjerujte nam na riječ: I mi novinari želimo da se ova cijela situacija što prije okonča i da se vratimo normalnom životu i radu kao i vi svi.

Mi koronavirus nismo izmislili niti smo ga željeli, ali ipak došao je među nas. A da sve skupa ovdje nešto ne štima, ne štima i to dobro.

Pitamo se kakva je svrha konferencija za medije bilo kojeg stožera civilne zaštite u kojima mediji i njihovi djelatnici, novinari, ne mogu postaviti pitanja, ili ako pitanja šalju pismenim putem da im iz stožera civilne zaštite izbjegavaju odgovoriti na ista, ili daju kratke i površne odgovore bez pravih informacija?

To se događa upravo sa Stožerom civilne zaštite HNŽ-a, koji nas redovito izvješćuje jednom jedinom rečenicom o broju novozaraženih u ovoj istoj županiji. Kolege novinari s druga dva hercegovačka portala (Bljesak.info i Hercegovina.info) su s punim pravom odlučili prekinuti praćenje konferencija za medije, jer na brojna pitanja koja su slali nisu dobili odgovore. I mi smo uputili određena pitanja od kada je Stožer HNŽ-a krenuo s ovakvim načinom komuniciranja, a također smo dobili nedovoljno jasne odgovore, a za neka pitanja također nismo dobili odgovore.

Također treba spomenuti kako prijenos konferencija za medije iz ovog stožera ide preko privatnog YouTube kanala, a novi službeni se može izraditi u roku od nekoliko minuta, što opet govori o ozbiljnosti.

Stoga upućujemo apel Stožeru civilne zaštite HNŽ-a da budu konkretniji i jasniji i u svom izvješćivanju javnosti, da ne izbjegavaju odgovore te da se vrate starom načinu komuniciranja gdje novinari mogu uživo nazočiti konferencijama za medije i postavljati pitanja.

Vrijeme cenzure i skrivanja je obilježilo neka prijašnja vremena, tako da ovo današnje, službeno, demokratsko vrijeme zahtijeva i drugačiji način ponašanja.

Jednako kao što ni ovaj tip komuniciranja nema smisla, isto tako treba postaviti pitanje koliko imaju prijenosi konferencija za medije od strane Stožera civilne zaštite ŽZH (koje su dosta rjeđe), kada je teško čuti od šuma rijeke Lištice ili automobila čuti što su novinari kao prvi glasovi javnosti uopće upitali. Bilo bi dobro kada bi iz ovog stožera razmislili o drugim lokacijama (poput dvorane Skupštine ŽZH) gdje se može normalno razgovarati, a isto tako da ne ograničavaju vrijeme za postavljanje pitanja kada se na konferencijama pojave određeni uvaženi gosti, a i njhovo češće komuniciranje bi bilo itekako poželjno.

Mogli bismo još puno toga reći o kriznom komuniciranju u ovom vremenu, ali tu ćemo stati. Naravno da i mi novinari možemo pogriješiti, i nitko od nas ne bježi od toga, no, dojma smo da (pre)često ispadamo glavni krivci za stvari za koje netko drugi treba dati odgovore.

Stoga još jednom apeliramo na sve nadležne da dobro promisle o onome što rade, uz opasku kako nam je jasno da nitko nije mogao biti potpuno spreman na ovu situaciju, no, isto tako morate znati da javnost s punim pravom očekuje odgovore, a vi ste prvi koji te odogovore trebate dati.

Ne trebate se bojati svoga posla.