Društveni život zamro, BiH strepi od svih posljedica

Još uvijek je sve podređeno zdravstvenim mjerama i nastojanjima da se širenje zaraze uspori i tako omogući zdravstvenom sustavu da pruži potrebnu skrb svim pacijentima i minimalizira broj smrtnih slučajeva, piše Večernji list BiH.

Sve je zatvoreno, mjere na snazi

S tim u vezi izravno su i šatori za karantenski smještaj putnika koji ulaze u Bosnu i Hercegovinu. Njih su Oružane snage BiH postavile u blizini graničnih prijelaza i četrnaestodnevni boravak u njima obvezan je za sve koji prijeđu granicu. Međutim, te zdravstvene i preventivne mjere ostavljaju dubok trag na funkcioniranje cjelokupnog društva. Obrazovne ustanove u cijeloj zemlji su zatvorene, a prekinut je u potpunosti sav društveni život, izuzev onog na internetu. Ne rade ugostiteljski objekti i druge uslužne djelatnosti, a i trgovine imaju skraćeno radno vrijeme. U mnogim gradovima obustavljen je i javni prijevoz pa, uz dodatni strah i predostrožnost samih građana, ne čudi što su ulice, posebno u večernjim i noćnim satima, prazne. Poseban režim rada uvele su i institucije koje pružaju usluge građanima, dok većina neproizvodnih djelatnosti radi uz minimalan broj radnika na radnim mjestima, dok je za većinu uveden rad od kuće. Policijski sat u cijeloj BiH traje, kako su naglasili mjerodavni, najmanje do kraja mjeseca. Nema ni vjerskih događanja, mise se prenose preko interneta i društvenih mreža. Tako je bilo za katolički, a i jučerašnji pravoslavni Uskrs. Sve u cilju suzbijanja zaraze koronavirusom. Ipak, najveća zabrinutost, osim za zdravlje, svakako je za ekonomske posljedice pandemije koronavirusa. Problema s opskrbom energentima i prehrambenim i drugim proizvodima nema i čini se kako je prošao val histeričnog gomilanja zaliha u kućanstvima. Gospodarske posljedice tek će se znati kada sve ovo prođe, ali štete su već sada vidljive. Prvi je na udaru turizam, gdje su mnogi radnici već privremeno ili trajno ostali bez posla. Preliminarne informacije govore da je za tromjesečno razdoblje od ožujka do svibnja otkazano 850 tisuća noćenja. Hoteli su gotovo prazni, dok će ugostitelji gubitke osjetiti tek sad nakon što su u gotovo svim dijelovima zemlje nametnute mjere zabrane rada restorana, kafića i sličnih objekata. U prvom valu udara je i dio prerađivačke industrije, posebno dio koji se odnosi na prehranu.

Ekonomija, recesija i posljedice

Oni koji ovise o sirovinama iz inozemstva, a nisu imali odgovarajućih zaliha, već su reducirali proizvodnju i rad. A tu su i druge kompanije koje su proizvodile određenu robu za izvoz na tržište Europske unije. Najvažniji su otvoreni koridori opskrbe, na čemu su radile od početka pandemije vlade zemalja u regiji, ali i trgovinske komore. Vanjskotrgovinska komora BiH objavljuje sve relevantne odluke svih tijela zemalja jugoistočne Europe, EU-a i mnogo šire, a koje se tiču kretanja robe, koridora i restrikcije kada je u pitanju uvoz određene robe. Vanjskotrgovinska komora osmislila je koncept ankete koju je prezentirala na web-stranici, a u kojoj se daju odgovori na pitanje o samoprocjeni iz pojedinih tvrtki, kao i na pitanja koja se odnose na nužne potrebe njihova repromaterijala. Vijeću ministara predloženo je formiranje liste, posebno tvrtki koje su od vitalnog interesa za funkcioniranje i održivost sustava u BiH. Mjere za spas gospodarstva donose se već na razini BiH i entiteta. Ono čega se svi pribojavaju jest nova recesija, koja se čini neizbježnom u cijeloj Europi, a imajući u vidu ovisnost male bh. ekonomije o europskoj, neupitno je da će se to odraziti i na BiH. - Za recesiju su potrebni određeni parametri. Prvi je nestašica određenih vrsta robe, zatim pad BDP-a, smanjen financijski protok, odraz na bankarske kamate i tako dalje. Naravno da će biti neka vrsta, no čim kažete riječ “recesija”, onda vam to znači kao neka velika kriza i ljude dovodimo u paniku. U globalu, recesija zapravo znači usporavanje rasta gospodarstva, ne samo u jednoj zemlji već u cijelom svijetu. Mi ne spominjemo taj termin, već smo na neki način sve vrijeme usporeni, ovo je sve usporilo, a BiH posebno, jer 72 posto naše robe izvozimo na tržište EU, a koji je sada strašne mjere uveo da bi suzbio ovu pandemiju - objasnio je nedavno u izjavi za medije predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH Vjekoslav Vuković. Velike su posljedice pandemije koronavirusa i na obrazovni sustav. Male su šanse da će se školska i akademska godina nastaviti redovito, pa se sada svi napori usmjeravaju u što bolju organizaciju nastave na daljinu. U nekim županijama je to bio problem, ni jer škole ni nastavno osoblje, a ni veliki broj učenika nisu bili tehnički u mogućnosti pratiti takav oblik nastave, pa se pomagalo i pomaže koliko je moguće donacijama računala, tableta, laptopa... Sveučilišta imaju mnogo manje takvih problema, pa su čak pozvani da pomognu i osnovnom i srednjem obrazovanju u primjeni nastave na daljinu. I uspješno provode ovaj projekt. Što se tiče drugih aktivnosti, one su uglavnom prolongirane za nekoliko mjeseci, od raznih seminara i konferencija do društvenih, kulturnih, zabavnih i sportskih manifestacija.