Domaće proizvode više nećemo bacati: Korona je pokazala da je ključ zaštititi domaće proizvođače

Ministar Dedić je kazao da je glavni cilj osiguranje dodatnih sredstava za proljetnu i jesensku sjetvu za sve one koji žele obrađivati do sada neobrađene površine.

Za takve osobe Ministarstvo će osigurati sredstva za sjeme, sadni materijal i đubrivo.

Preporuka općinama

Prema dosadašnjem programu, za takvu namjenu je bilo predviđeno 500.000 KM, dok će sada taj iznos biti povećan na devet milijuna maraka. Također će biti produženi i rokovi za apliciranje za ove programe kako poljoprivrednici zbog ograničenja u radu administracije ne bi trpjeli štete.

Predsjednik Udrugea poljoprivrednika FBiH Nedžad Bićo smatra da će ovo biti odlična pomoć.

- Ustvari, ovo su one stvari koje mi tražimo godinama, odnosno da se vrati domaća proizvodnja na mjesto koje joj pripada. Dakle, da proizvodimo hranu za domaće stanovništvo, da ne ovisimo o uvozu. Od početka ove godine su neke stvari počele ulaziti u glave naših političara, već sa povećanjem proračuna - ističe za Oslobođenje Bićo.

Prema njegovim riječima, vrlo brzo će se iscrpiti domaće zalihe, te ćemo bez domaće proizvodnje biti u problemu.

- Najznačajnija mjera resornog ministarstva je podrška nabavci sjemena, rasada, đubriva, goriva i ostalog. Kod nas je malo komplikovan sistem prilikom apliciranja za poticaje. Radi se po sustavu da se prijavi proizvodnja u 11. mjesecu prethodne godine za narednu. Novina je da će se sada proširivati ono što su ljudi prijavili i to će se priznavati. Ljudi su do sada prijavljivali samo onu mizeriju za ishranu stoke. Sada će puno više površina i orati i sijati - kaže on.

Dodaje kako je također važno to što će ubuduće biti zagarantiran otkup onoga što ljudi sade.

- Onaj koji je sadio, ne može sve pojesti sam, to mora negdje plasirati. Mnogi proizvodi su do sada propadali jer se nisu imali gdje plasirati. Sjetimo se samo kornišona, malina, krumpira. Ljudi su bili prinuđeni ovo bacati nemilice - podvlači Bićo.

Poljoprivredno zemljište je, podsjeća, bilo problem godinama.

- Zemljište su dobijali ljudi koji se uopće ne bave poljoprivredom, tako da je zemlja godinama stajala neobrađivana. Još jedna od dobrih mjera je preporuka općinama i županijama da slobodnu površinu prepuste ljudima da sade. Pazite, s kraja prošle godine je podatak da od hrane koju pojedemo 92 posto uvezemo, što je nevjerovatno. Prije rata smo imali 80 posto domaće proizvodnje, a uvozili samo ono što ne uspijeva ovdje. Sada je obrnuto - napominje on.

Nesagledive posljedice

Predsjednik Odbora za poljoprivredu Predstavničkog doma PFBiH profesor Ahmed Džubur upozorava da je potrebno u skladu sa novonastalom situacijom u sektoru agrara sačiniti plan interventnih, izvanrednih mjera s ciljem osiguranja dovoljne proizvodnje hrane biljnog i animalnog porijekla u 2020. godini koja je ugrožena poremećajima u lancu opskrbe repromaterijalom, sjemenima, sadnim materijalom, zaštitnim sredstvima, koji su se u velikoj mjeri u prethodnih nekoliko desetljeća nabavljali u inozemstvu, u najvećoj mjeri iz Italije.

- Eventualno odsustvo odgovarajućih mjera će dodatno umanjiti produkciju hrane u Federaciji, koja će nedvojbeno imati strateški značaj budući da su brojne zemlje objavile zabranu izvoza poljoprivrednih sirovina i proizvoda do stabiliziranja globalne situacije sa koronavirusom - upozorava Džubur.

Zaključuje kako bi propuštanje reagiranja u ovim danima koji opredjeljuju obujam i kvalitetu biljne i animalne proizvodnje u 2020. godini moglo imati nesagledive posljedice po stanovništvo FBiH, budući da će žitarice, voće, povrće, mliječni proizvodi i meso imati karakter deficitarnih strateških proizvoda koje će biti teško nabaviti iz uvoza.