BiH treba koristiti tuđa iskustva i razviti svoju strategiju

Također je napomenuo kako BiH treba koristiti tuđa iskustva i tako stvoriti vlastitu strategiju.

Dodaje kako je samozaštita apsolutni prioritet.

- Ovaj virus se širi aerosolom, kašljem, dodirom. Održavanje higijene stanova i prostora je najvažnije. Također, održavati razmak, jedan metar na otvorenom, dva u zatvorenom prostoru. Virus se ne širi putem kože, nego samo ako rukama dodirnemo oči, sluznicu i usta. Također, poručio bih zdravstvenim djelatnicima u BiH, koristeći tuđa iskustva, neka rađaju svoju strategiju i tako spriječe da virus uđe u zdravstveni sustav. U suprotnom će biti, kao što je bilo u Italiji, korak do katastrofe - upozorava Beroš.

Kaže kako su se time vodili i u Hrvatskoj i o koronavirusu počeli razmišljati još dok je pandemija bila u Kini.

- Inicijalni događaji u Kini su ukazivali da će se virus brzo širiti, s obzirom na veliki broj oboljelih, tako da smo imali dovoljno vremena proučiti strategiju. Rano smo, uz naše epidemiologe, kontaktirali i druge države da nam prenesu svoja iskustva, posebno Singapur. Zašto Singapur? Ta se zemlje još od posljednje epidemije SARS-a pripremala na nešto slično. Oni su imali odgovore na moguću epidemiju. Mi smo neke od njihovih mjera kopirali i implementirali u naš obrambeni sustav- kaže Beroš.

Ističe da je od trenutka kad je virus stigao u Italiju samo bilo pitanje dana kad će stići i do naše regije.

- Mi u Hrvatskoj imali smo sreću da je prvi slučaj zaraze brzo detektiran, pacijent smješten u bolnicu. Zato je najvažnije da epidemiološka služba brzo otkrije i sve kontakte koje je imao zaraženi, postupa prema njima na odgovarajući način. Tako smo i mi uradili s nultim pacijentom. Tako da nismo napravili veliku inicijalnu štetu, kao npr. u Italiji, gdje nije otkriven nulti pacijent i gdje su se zarazili doktori - pojašnjava.

Nakon talijanskog scenarija, dodaje Beroš, Hrvatska je odbacila plan da se svi zaraženi smještaju u jedinice intenzivnog liječenja u najveće bolnice u Hrvatskoj.

- Došli smo do ideje da cijelu bolnicu ispraznimo, prenamijenimo je i pretvorimo u internističko-respiratorni centar. S jučerašnjim danom imamo 382 zaražene osobe, što je za šest tjedana adekvatan broj. Važno je da nije bilo značajnije eksplozije - navodi hrvatski ministar zdravstva.
Napominje kako je to i bio osnovni izazov.

- U slučaju eksplozije zaraženih zdravstveni sustav bio bi prekapacitiran. Naš je cilj bio maksimalno odgoditi početnu fazu i zadržati epidemiju na pojedinim slučajevima. U tome smo uspjeli - naglašava.No, kako će biti u budućnosti, ne želi predviđati.

- Dovoljno je da nemate sreće u nekoliko slučajeva i ode sustav obrane. Neki su tajili da su bili u inozemstvu i tako ugrozili liječnike. Iako nisam epidemiolog i infektolog, nego kirurg, mislim da je malo moguće moći utjecati na krajnji doseg epidemije i ona će učiniti svoje sporije ili brže. Međutim, nama je osnovni cilj usporiti progres i omogućiti odgovarajuću reakcija zdravstvenog sustava. Ohrabruje činjenica da je kod 80 posto zaraženih klinička slika blaga, a da neki i ne znaju da su bolesni – ističe Beroš.