Djelomično slobodna zemlja: BiH po političkim pravima i građanskim slobodama najgora u regiji

Među najgorima se nalaze Sirija, Južni Sudan, Sjeverna Koreja, Saudijska Arabija i Libija dok su države zemlje zapadnog Balkana i dalje se nalaze na listi onih sa djelomičnom slobodom.

ako i naša zemlja spada u grupu djelomično slobodnih, nalazio se na 53. mjestu (politička prava 19, građanske slobode 34). Najveću poziciju u regiji i zauzima Hrvatska (85.) i ona je slobodna zemlja, slijedi Albanija 67., Srbija 66., Crna Gora 62. i Kosovo 56, piše Dnevni list.

Dakle, u još jednom istraživanju u nizu smo najgori u regiji što samo pokazuju srozavanje političkih i ljudskih prava i sloboda. Naravno, to kao i mnoga druga istraživanja na kojima kupimo prašinu sa europskog dna nikoga više niti zanimaju, političke elite su poodavno postale same sebi svrha, civilni sektor je slab, narodi i žitelji indolentni a svoj protest ovakvom stanju pokazuju masovnim odlascima iz BiH.

Teret državnog zlostavljanja

U samom izvješću se navodi kako demokracija širom svijeta opada, a rezultati su vidljivi ne samo u autoritarnim režimima poput Kine, Rusije i Irana već i zemljama koje imaju dugogodišnju tradiciju očuvanja osnovnih prava i sloboda.

U ovogodišnjem izvješću Freedom House pod nazivom “Sloboda u svijetu 2020.” stoji kako države koje su tijekom 2019. godine doživjele korak nazad premašuju broj onih koje su doživjele uspjehe. Osim toga, zabilježena je globalna erozija okretanja prema pluralizmu širom svijeta. Etničke, vjerske i druge manjinske grupe snosile su teret državnog zlostavljanja kako u demokratskim tako i u autoritarnim državama.

– Izvješće jasno pokazuje da je, ponovo, demokracija u padu. Politička i građanska prava su ugrožena, kako u slobodnim društvima tako i u ugnjetavačkim. Moguće je preokrenuti ovaj trend, ali za to će biti potrebni zajednički napori vlada, pritisak ljudi i partnerstvo poslovne zajednice, kaže direktor Freedom House Mike Abramowitz.

Postotak slobodnih zemalja pao je u zadnjih deset godina za tri posto dok je postotak zemalja označenih kao djelomično slobodne ili neslobodne porastao za dva, odnosno jedan posto.

Prosvjedi širom svijeta

Podcrtava se kako je erupcija masovnih prosvjeda u različitim političkim sredinama prošle godine ukazala na univerzalnost ljudske želje za osnovnim slobodama i dobrim upravljanjem i institucijama. Tako su i u slobodnim i u djelomično slobodnim sli i ne slobodnim zemljama i teritorijima ljudi izašli na ulice kako bi izrazili nezadovoljstvo postojećim političkim sustavima i zahtijevali promjene koje će dovesti do boljih, demokratskijih ishoda. Značajni protestni pokreti odvijali su se, između ostalih, u Hong Kongu, Alžiru, Boliviji, Čileu, Etiopiji, Indoneziji, Iraku, Iranu, Libanonu i Sudanu. Međutim, kako su se ovi pokreti suprotstavili duboko ukorijenjenim interesima i interesnim grupama i do sada nisu donijeli veliko poboljšanje globalne slobode.

– Neprovjerena brutalnost autokratskih režima i etičko propadanje demokratskih sila kombiniraju se kako bi svijet postajao sve neprijateljskiji prema svježim zahtjevima za boljim upravljanjem. Bez veće potpore i solidarnosti uspostavljenih demokracija, protestni pokreti koji pozivaju na slobodu i reforme vjerojatno će podleći autoritarnim represalijama, rekla je Sarah Repucci, potpredsjednica za istraživanje.