Unutarnje svađe tzv. (bošnjačku) ljevicu čine sporednim akterom na političkoj sceni

Bave se sami sobom

Dodatni udarac Bh. bloku zadali su sada već bivši visoki dužnosnici SDP-a, koji su osnovali Pokret socijalne pravde i demokracije, kao otvorenu konkurenciju Bh. bloku.

Zlatko Lagumdžija, Ivo Komšić i Miro Lazović, uz asistenciju Željka Komšića, pokrenuli su osnivanje SPD-a uz obrazloženje da im je cilj ujediniti ljevicu, a isto to je trebao biti i zadatak Bh. bloka. Temeljna razlika u pristupu dviju “lijevih” grupacija je spremnost na suradnju sa SDA.

Dok preostale članice Bh. bloka to odbacuju, DF i noouspostavljeni SPD nemaju ništa protiv suradnje i ulaska u vlast. Stranke tzv. ljevice u Sarajevu zabavile su se same sobom i trenutačno ne predstavljaju ozbiljnu političku snagu, unatoč činjenici da je njihov ukupan zbroj glasova na prošlim izborima prilično dobar.

Unutarstranačkim sukobima i razmiricama između tih stranaka postali su lak plijen za SDA kao vodeću političku snagu kod Bošnjaka.

Kriza kroz koju prolazi SDP još nije stigla do kraja, unatoč isključenju Lagumdžijine frakcije. Sukob je sve intenzivniji u tuzlanskoj organizaciji, koja je ujedno i tradicionalno najjače uporište SDP-a. S jedne strane je tuzlanski gradonačelnik Jasmin Imamović, a na drugoj predsjednik županijske organizacije stranke Enver Bijedić.

Konačan obračun dviju frakcija očekuje se do kongresa SDP-a u lipnju. Sve to, kao i utrka za predsjednika SDP-a u kojoj je favorit Nermin Nikšić, potvrda je unutarstranačkih turbulencija koje će ovu stranku neko vrijeme držati izvan ozbiljnih političkih procesa u državi.

Zbog toga je nerealno očekivati i neku aktivnost Bh. bloka do iduće godine kada počnu pripreme za lokalne izbore. Moguće je da će NS i SDP izići zajedno na te izbore i testirati koliko je bio ispravan njihov potez da ostanu izvan vlasti sa SDA.

Jednako tako, lokalni izbori mogli bi biti i prvi test popularnosti DF-a i Željka Komšića nakon što su ušli u otvoreni savez sa SDA.

Bez ozbiljnijeg utjecaja

Mnogo toga ovisi i o političkim procesima u BiH, uključujući uspostavu vlasti. Za sada, ipak, tzv. lijeve stranke nisu ozbiljna konkurencija SDA, jer uglavnom slijede nacionalnu bošnjačku politiku koju diktira ova stranka.

Zbog toga su nikakve šanse ni SDP-a i NS-a s jedne, a još manje DF-a i Lagumdžije s druge strane, da ostvare bilo kakav ozbiljniji utjecaj u hrvatskom i srpskom biračkom tijelu. Iako ne vole kad ih se tako naziva, činjenica je kako su sve stranke tzv. ljevice iz Sarajeva zapravo bošnjačke stranke.

To što sebe časte pridjevima “patriotski”, “bosanski”, “građanski” i slično ne može promijeniti stvarno stanje i percepciju tih stranaka.