U Zračnoj luci Sarajevo zabranjena komunikacija na hrvatskom jeziku

Ovaj put riječ je o zračnoj luci u Sarajevu, kojem su preporučili da usvoji pravni okvir kojim će se osigurati ravnopravna upotreba sva tri službena jezika – hrvatskog, bošnjačkog i srpskog, odnosno oba pisma – latinica i ćirilica u eksternoj komunikaciji prema građanima.

Naime, oni su obavijestili javnost kako su utvrdili da podnositeljici žalbe, stručnoj suradnici za odnose s javnošću Zračne luke Sarajevo Sanji Bagarić nije omogućeno da se u eksternoj komunikaciji s javnosti koristi svojim materinjim odnosno hrvatskim jezikom.

Problem se pojavljuje kod eksterne komunikacije, gdje se kao pitanje otvara je li prioritet u uporabi materinjeg jezika ima osoba koja je ovlasti za komunikacije ili prioritet ima korištenje materinjeg jezika Uprava poduzeća, odnosno ravnatelja i predsjednika Uprave, priopćili su, prenosi Klix.ba.

Ombudsmani za ljudska prava Bosne i Hercegovine ističu da Ustav Bosne i Hercegovine ne sadrži odredbu kojom se eksplicitno regulira pitanje upotrebe službenih jezika, odnosno službenog pisma u Bosni i Hercegovini.

Tako su u njenim prijedlozima priopćenja za javnost prekriženi termini na hrvatskom a mijenjana su terminima na bošnjačkom. Nadalje rukovodstvo joj je podcrtalo da “ova kuća i njena uprava imaju pravo na svoj jezik” i ustvrdila da je za potrebe informacija na službenoj web stranici javnog poduzeća da je “jezik objava bosanski”.

Obrazloženje zbog zabrane hrvatskog jezika

Sve osobe na teritoriji Bosne i Hercegovine, FBiH, Republike Srpske i Brčko distrikta imaju pravo koristiti se nekim od službenih jezika, odnosno službenog pisma, pri čemu se termin “korištenje” ne može usko promatrati i kao takav ne garantira samo građanima pravo da govore i pišu na jednom od tri službena jezika i pisma, već obuhvaća i pravo da informacije koje primaju od javnih organa budu na njihovom jeziku, da službeni dokumenti, obrasci budu dostupni na sve tri jezične varijante…, odnosno da koriste svoj materinji jezik u svim aspektima života, zaključili su Ombudsmani koji su Upravi Zračne luke dali roku za uvaže preporuku, a koji je u međuvremenu istekao.

U odgovoru na upit Klixa ravnatelj Zračne luke Sarajevo Armin Kajmaković ističe da je Ombudsman izbor jezika ocijenio problematičnim samo s aspekta prava građana, odnosno javnosti, da im informacije iz domena rada poduzeća budu dostupne na materinjem jeziku.

Dakle, ne s aspekta prava podnositeljice žalbe na upotrebu materinjeg jezika, već s aspekta prava građana i javnosti. S tim u vezi, u Zračnoj luci Sarajevo poduzete su aktivnosti na iznalaženju tehničko – tehnološkog načina na realizaciji predmetne preporuke, rekao je Kajmaković.