ŽZH prednjači u FBiH: Civilno društvo dobiva jasnu strategiju do 2030.
- Napisao/la Jabuka.tv
- Objavljeno u Bosna i Hercegovina
- Ispis
- Pošalji e-mail
Konzultativni sastanak o sadržaju Nacrta strategije razvoja civilnog društva u Županiji Zapadnohercegovačkoj za razdoblje 2025. – 2030. godine održan je u ponedjeljak u Hotelu „Park“ u Širokom Brijegu.
Sastanak je organizirao Ured Vlade ŽZH za europske integracije u suradnji s Ministarstvom pravosuđa i uprave ŽZH te Uredom predsjednika Vlade ŽZH, uz podršku projekta EU4CS (EU4CivilSociety), s ciljem unaprjeđenja suradnje civilnog i javnog sektora.
Ravnatelj Ureda Vlade ŽZH za europske integracije Ivan Jurilj istaknuo je kako je Županija Zapadnohercegovačka jedina županija u Federaciji BiH koja je razvoju civilnog društva pristupila strateški. Dodao je kako je današnji sastanak bio prilika za predstavljanje cjelokupnog dokumenta, nakon čega će, uz uvažavanje pristiglih komentara, Nacrt strategije biti upućen Vladi ŽZH na usvajanje.
Neke mjere već su u procesu provedbe, osobito kroz Ministarstvo pravosuđa koje kreira zakonodavni i institucionalni okvir. Određene aktivnosti već se događaju, ali ovim dokumentom želimo dati jasan strateški okvir kako bi civilno društvo do 2030. godine znalo u kojem se pravcu ide, kazao je Jurilj.
Naglasio je kako cilj nije samo izrada dokumenta, već i jačanje dijaloga između civilnog društva i javnog sektora, kao i stvaranje platforme za aktivno sudjelovanje civilnog društva Županije Zapadnohercegovačke u procesu europskih integracija.
Svjedoci smo da je proces europskih integracija trenutačno usporen, no onog trenutka kada se otvore pregovori po poglavljima, civilno društvo ima iznimno važnu ulogu. Ovim procesom želimo pomoći da naše civilno društvo bude spremno i aktivno uključeno, dodao je Jurilj.
Pomoćnik ministra pravosuđa u Ministarstvu pravosuđa i uprave ŽZH Denis Primorac podsjetio je kako je Zakon o udrugama u Županiji Zapadnohercegovačkoj stupio na snagu početkom godine te da je njime propisana obveza preregistracije svih udruga upisanih u Registar udruga.
Prije donošenja zakona bilo je evidentirano 1.099 udruga, a rok za preregistraciju iznosio je 12 mjeseci. Do sada imamo ukupno 110 upisa, od čega se 81 odnosi na preregistraciju postojećih udruga, a 29 na nove upise, kazao je Primorac.
Dodao je kako zakon donosi niz novina, među kojima su financiranje projekata i programa od javnog interesa, jači upravni nadzor nad radom udruga, drugačije raspolaganje imovinom u slučaju prestanka rada te obveza dostavljanja financijskih izvješća nadležnom ministarstvu.
Primorac je istaknuo kako je broj predregistriranih udruga zasad manji od očekivanog, zbog čega su planirane izmjene i dopune zakona.
Očekivali smo da će se preregistrirati 40 do 50 posto udruga. Kako se to nije dogodilo, danas je na sjednici Skupštine planirano produljenje roka na 24 mjeseca. Ipak, u posljednjih mjesec dana bilježimo povećan broj zahtjeva, pa vjerujemo da ćemo postići značajniji obuhvat, rekao je.
Vođa projekta EU za civilno društvo Igor Stojanović naglasio je kako je cilj projekta pružanje tehničke pomoći vladama svih razina u jačanju suradnje s civilnim društvom.
Projekt EU za civilno društvo pruža tehničku asistenciju u izradi zakonskih i strateških dokumenata te stvaranju poticajnog okruženja za rad civilnog društva. U tom smislu, s Vladom Županije Zapadnohercegovačke priveli smo kraju izradu Strategije razvoja civilnog društva, a današnji sastanak predstavlja završnu raspravu sa samim dionicima, zaključio je Stojanović.
