Sezona otkupa rezanog duhana: Prilika za smanjenje crnog tržišta u BiH

Podaci s terena i recentna istraživanja pokazuju da je rezani duhan i dalje dominantni segment ilegalne trgovine. Proizvođači, mali preprodavači i mreže osobnih poznanstava pretvorili su ga u proizvod koji se lako kreće i teško suzbija, a u konačnici i zbog kojeg crno tržište duhana još uvijek ne jenjava.

Zašto je rezani duhan dominantan – problem nije samo u distribuciji

Prema IPSOS istraživanju, 94 posto punoljetnih ispitanika, potrošača rezanog duhana, kupuje ilegalne proizvode. Statistika jasno pokazuje da ilegalna ponuda snažno utječe na navike potrošača. Ne treba zaboraviti ni veliku razliku u cijeni između legalnih i ilegalnih duhanskih proizvoda koja “gura” korisnike prema ilegalnim proizvodima.

Razlog nije samo u lakoj dostupnosti i dobro uhodanim lancima nabave, već i u visokoj zaradi koju ilegalna trgovina donosi. Velike količine koje se svake godine krijumčare i prodaju pokazuju da je riječ o ozbiljno organiziranom švercu. Čak i kada se jedna ruta zatvori, brzo se otvaraju nove, pa povremene zapljene predstavljaju samo privremeno rješenje.

Foto: Uprava za neizravno oporezivanje BiH

Prema njegovom mišljenju, ključ dugoročnog smanjenja crnog tržišta mogao bi biti u organiziranom otkupu duhana, potencijalnom instrumentu koji povezuje različite sfere interesa – poljoprivredu, tržište, javne prihode i javno zdravstvo.

Za “opipljive” rezultate potrebne su i kratkoročne mjere

Dok organizirani otkup i jačanje legalne proizvodnje ostaju dugoročni ciljevi, potrebno je paralelno provesti i niz brzih, operativnih mjera koje mogu odmah dati rezultate, piše Klix.ba.

Pored administrativnih olakšica za registrirane proizvođače i prodavače, važno je informirati građane o rizicima kupnje ilegalnog duhana i o prednostima legalne ponude, od sigurnosti proizvoda do koristi za javne prihode.

Do kraja ove sezone, uz nastavak ciljane kontrole i zapljena, postoje i kratkoročne mjere koje mogu dati rezultate. Institucije mogu pojačati nadzor tržnica i online prodaje, ubrzati registraciju proizvođača i distributera, te provesti informativne kampanje koje jasno komuniciraju rizike kupnje ilegalnih proizvoda i prednosti legalnog kanala.

Time bi se djelovalo na ključne kanale distribucije i istovremeno poslalo snažno upozorenje da država ima kontrolu nad tržištem, jasne su smjernice Hadžića.

Foto: Uprava za neizravno oporezivanje BiH

Već blagi pad potrošnje ilegalnih cigareta pokazuje da koordinirane akcije državnih institucija daju rezultate. Pojačane kontrole, prije svega Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA), Uprave za neizravno oporezivanje (UIO) i Granične policije BiH, uspjele su suziti prostor za djelovanje kriminalnih mreža. Ipak, trajni efekti zahtijevaju kontinuitet i administrativnu odvažnost.

Primjeri iz regije: Susjedi pretvaraju duhan u zakonit profit

Dok BiH traži model koji će dugoročno smanjiti crno tržište i ojačati legalnu proizvodnju, vrijedi obratiti pozornost i na iskustva susjednih zemalja. Njihove prakse pokazuju učinkovitiji pristup jer tretiraju duhan kao važnu poljoprivrednu i izvoznu poslovnu granu.

U Hrvatskoj je, primjerice, duhan jedna od strateških poljoprivrednih kultura. Posebno je značajan u Virovitičko-podravskoj županiji, gdje se ostvaruje oko 80 posto domaće proizvodnje. Tijekom 2024. godine proizvedeno je više od 6.000 tona duhana, a preko 350 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava bavi se ovom radno intenzivnom i profitabilnom proizvodnjom s osiguranim otkupom.

Primjeri iz susjednih zemalja pokazuju da je moguće istodobno kontrolirati crno tržište i razvijati održivu domaću proizvodnju. Hrvatska, primjerice, duhan tretira kao stratešku poljoprivrednu kulturu sa sigurnim otkupom i značajnim izvozom, čime čuva ruralnu demografiju, stvara nova radna mjesta i ima redovne javne prihode po tom osnovu.

Takav model otvara prostor i za Bosnu i Hercegovinu da dugoročno prepozna dvostruku važnost ove grane i to kroz smanjenje ilegalnog tržišta i razvoj legalne proizvodnje s većom dodanom vrijednošću, te da unaprijedi regionalnu suradnju kroz zajedničke akcije nadzora, razmjenu iskustava i harmonizaciju politika, kazao je Hadžić.

Osim Hrvatske, pozitivan primjer pruža i Slovenija, gdje su kombinacijom različitih aktivnosti državnih institucija za suzbijanje šverca, edukativnih kampanja, nadzora cijelog procesa od sadnje do proizvodnje gotovog proizvoda, te fiskalnih kontrola uspjeli smanjiti crno tržište za oko 50% u posljednjih pet godina.

Takvi podaci daju okvir za realistična očekivanja u BiH, ali pravi pomaci vidjet će se tek kroz povećan broj zapljena švercanog rezanog duhana.

Kako građani mogu prepoznati da crno tržište duhana počinje slabiti?

Prvi pravi znak da crno tržište počinje slabiti bit će vidljivo smanjenje ponude ilegalnog rezanog duhana na tržnicama i internetu, te stabilniji javni prihodi koji se vraćaju u zdravstvo, obrazovanje i infrastrukturu, ističe Hadžić.

Ako ovakvi pokazatelji ne budu prisutni u skorijem razdoblju, to će biti signal da su institucije mogle pokazati veću učinkovitost i volju kada je riječ o ovom problemu.

Upravo zato važna je predstojeća sezona otkupa rezanog duhana. Uz strateški pristup, koordinirane inspekcijske akcije i podršku legalnim kanalima, moguće je smanjiti udio ilegalnog duhana i ojačati javne prihode koji se vraćaju u zdravstvo, obrazovanje i infrastrukturu.

Rezultat, koji će se odraziti na cijelo društvo, ovisit će o dosljednosti institucija i njihovoj sposobnosti da priliku pretvore u trajnu promjenu.

 Foto: Damir Špehar/Pixsell