ŽZH rekorder po natalitetu: 500 KM mjesečno za svako dijete daje rezultate

Često slušamo izreke političkih aktera na bosanskohercegovačkoj sceni kako na mladima svijet ostaje, kako su djeca naša budućnost, kako bez mladeži nema prosperiteta, no koliko se stvarno oni zalažu kako bi mladim ljudima bilo bolje, da bi i oni sudjelovali u stvaranju boljeg sutra za te ljude koji će jednom graditi ovo društvo, piše Večernji.ba.

Univerzalni dodatak

U travnju ove godine objavljena je ideja da Federacija uvede univerzalni dječji dodatak, što bi podrazumijevalo da svako dijete ima pravo na taj dodatak.

Trenutačno na razini Federacije takav dodatak nije univerzalno pravo, već se provjerava socijalni status, a kad je ova zemlja u pitanju, pravo je pitanje koliko se što provjerava.

Prema podacima, oko 62 tisuće djece obuhvaća taj dječji dodatak, a za njega se izdvaja oko 15 i pol milijuna maraka. 

Kao što se vidi iz analize iskustava drugih zemalja, uz univerzalni dječji dodatak, postoje i opcije (kvazi)univerzalnog dječjeg dodatka koji uključuje kriterij starosti djeteta, dohotka članova kućanstva, tipa obitelji (samohrani roditelj i slično), broja djece u kućanstvu, zdravstvenog stanja, ekonomske aktivnosti roditelja itd.

U načelu, modeli razvijeni u drugim zemljama predstavljaju neku vrstu kompromisa između univerzalnih vrijednosti, prioriteta politike, financijskih mogućnosti, s tim da je determiniran i povijesnim, kulturološkim, političkim, sociološkim i drugim okolnostima u zemlji.

Kako bi se oblikovao optimalni model za Federaciju BiH, uz iskustava drugih, analiziraju se i financijski troškovi različitih modela (kvazi)univerzalnog dječjeg doplatka te se dovode u vezu s kapacitetom proračuna Federacije BiH i županijskim proračunima, zatim kapacitetima federalnih i drugih institucija i organizacija (kao što su centri za socijalni rad i općinske službe) vezano uz administriranje pojedinih modela itd.

Na osnovi provedenih analiza i razrade različitih modela, izaći će se s prijedlogom odgovarajućeg rješenja za FBiH, komentirali su nedavno.

Federacija je uvela i jednokratnu pomoć za svako rođeno dijete u Federaciji BiH u iznosu od 1000 KM po djetetu, a povećane su i naknade za roditelje njegovatelje sa 619 na 1000 KM. I županije u Federaciji BiH imaju svoja pravila.

Poznato je da u ŽZH-u obitelji s troje djece dobivaju 500 KM mjesečno od rođenja do sedme godine života djeteta, a dodatnih 500 KM daje se za svako sljedeće dijete.

Ova mjera od 500 KM je demografska mjera koju ima jedino naša županija i polučila je iznimne rezultate. Broj djece koja su rođena od donošenja mjere 2022. godine iznosio je 706, zatim 2023. godine 823, a 2024. godine 1008 djece upisano je u matične knjige rođenih. Broj djece za koju se koristila ova naknada počeo je s 1609, u studenom 2024. godine bio je 1986, riječi su premijera ŽZH-a Predraga Čovića.

U toj županiji predviđeno je i dodatnih milijun KM za nezaposlene majke.

Vlada HNŽ-a nedavno je usvojila prijedlog zakona o izmjeni Zakona o materijalnoj potpori obiteljima s djecom, čime je napravila zakonski okvir za nastavak isplaćivanja naknade umjesto plaće majci u razdoblju dok je odsutna s radnoga mjesta radi trudnoće, poroda i njege djeteta.

U proračunu HNŽ-a za 2025. godinu za tu je namjenu osigurano 3,700.000 KM.

Mustafa Vlahovljak, predsjednik Udruge “Porodica 3+”, koja štiti i unaprjeđuje interese obitelji, posebno onih s troje i više djece, nedavno je za FTV istaknuo Zapadnohercegovačku, Sarajevsku, Bosansko-podrinjsku te Unsko-sansku županiju kao one koje prednjače u pronatalitetnoj politici, međutim, ovih se dana Unsko-sanska pokazala kao ozbiljan problem.

Uključenost svih

Udruga obitelji s troje i više djece “Porodice 3+” USŽ-a uputila je apel Vladi USŽ-a, ali i Gradu Cazinu, koji također nije realizirao proračunom usvojene naknade za višečlane obitelji.

Kašnjenje u primjeni ovih mjera već stvara značajne financijske gubitke stotinama obitelji. Ovo je povijesni trenutak kada govorimo o podršci obiteljima i natalitetu. Ne želimo vjerovati da će usvojene mjere ostati mrtvo slovo na papiru jer bi to značilo ne samo gubitak novčanih sredstava već i povjerenja u institucije, istaknuli su iz Udruge.

Uz spomenuti ŽZH, gdje i lokalne zajednice provode mjere pronatalitetne politike, Sarajevska županija uvodi bescenzusni dječji dodatak za obitelji s troje i više djece, subvencije u vrtićima, uz općinske mjere podrške, Bosansko-podrinjska je također osigurala bescenzusnu naknadu za višečlane obitelji.

Ipak, u ovaj projekt moraju se uključiti svi s jednakim angažmanom – i najniža i najviša razina vlasti – jer će upravo to pomoći ostanku na ovim prostorima koji su već uvelike opustošeni i u kojima već dugo vlada kriza zbog odlaska mladih, upravo onih koji su najbolje godine uložili da pomognu opstanku ove države, a koja im, nažalost, gotovo ništa nije dala proteklih desetljeća.

Koraka naprijed ima, no oni moraju biti konzekventniji kad je u pitanju pomoć obiteljima na razini čitavog entiteta.