S druge strane, pravno-legislativni okvir za ovu odluku utemeljen je u odjeljku B Zakona o obrani BiH, čime se regulira da Predsjedništvo BiH u skladu s člankom 12. Zakona o obrani određuje veličinu i strukturu rezervnog sastava za OS BiH, koja će biti 50 posto od odobrenog brojnog stanja profesionalnog vojnog sastava.
Ukupan broj pripadnika OS BiH u mirnodopskoj formaciji ne može prijeći 10.000, uključujući profesionalno vojno osoblje, civilne osobe na službi i vojnike po ugovoru. Prema tome, shodno važećoj pravnoj legislativi, OS BiH može formirati rezervni sastav do 5000 pripadnika.
Kako će izgledati rezerva?
Međutim, stavak 2. ovog zakona dodaje kako “ministar obrane može regrutirati dodatne pripadnike rezervnog sastava, koji mogu biti bez prijašnjeg vojnog iskustva, kako bi popunio formacijska mjesta za koja su potrebni stručnost i iskustvo”. Također, članak 5. pravilnika o službi u OS BiH predviđa da svi pripadnici rezervnog sastava mogu biti primljeni u aktivnu službu profesionalnog sastava temeljem potreba popunjavanja formacijskih mjesta.
Kako se doznaje, rezervni sastav OS BiH trebao bi biti kombiniranog tipa s umirovljenim vojnim osobama po potrebi, ali primarno osobama iz civilstva, kao i osobama s deficitarnim zanimanjima.
Između ostalih, na popisu deficitarnih zanimanja nalaze se inženjerska zvanja građevinske, strojarske i prometne struke, kao i liječnici, odnosno medicinsko osoblje.
Pravilnici i ostali podzakonski akti koji reguliraju status vojnih rezervista trebali bi biti kompletirani i usvojeni do kraja godine kako bi se od sljedeće godine objavio prvi dobrovoljni poziv za civile. Na poziv će se moći javiti osobe iz civilstva svih zanimanja s posebnim naglaskom na deficitarna zanimanja.
S druge strane, MO BiH je počeo pregovore s entitetskim ministarstvima rada kako bi se uredio status vojnih rezervista, odnosno zaštitilo njihovo radno mjesto u civilstvu. Također, predviđene su i novčane naknade za osobe koje budu angažirane u rezervni sastav, čime se osigurava materijalno-financijska potpora angažiranim rezervistima.
U kontekstu obuke vojnih rezervista u statusu vojnika, podčasnika i časnika planirano je i kreiranje prilagođenog modela obuke koji bi bio zasnovan na specijaliziranosti i formacijskom mjestu na kojem bi rezervisti bili upućeni i za koje će se obučavati.
Dugoročna popuna
Ovakav koncept ustroja rezervnog sastava OS BiH nije i ne može biti pandan uvođenju obveznog služenja vojnog roka u susjednoj Srbiji ili aktiviranju temeljnog vojnog osposobljavanja u Hrvatskoj.
Međutim, u ograničenim financijskim uvjetima ovakav ustroj rezervnog sastava osigurava najbolju popunu OS BiH, ali i stvara bolje pretpostavke za aktiviranje obveznog ili dobrovoljnog služenja vojnog roka.
Aktiviranjem vojne rezerve značajno se podiže razina borbene spremnosti stanovništva u BiH, ali i podiže opća razina sigurnosne kulture, uz usvajanje znanja koja povećavaju otpornost na sve vrste izvanrednih stanja i okolnosti.
