Donošenjem odluke o minimalnoj plaći u FBiH, koja u 2025. godini iznosi 1000 KM, došlo je i do povećanja dječjeg dodatka s dosadašnjih 117 KM na 190 KM po djetetu. U skladu sa Zakonom o materijalnoj podršci obitelji s djecom u Federaciji Bosne i Hercegovine dječji dodatak iznosi 19% minimalne plaće, dok je cenzus za ostvarivanje prava na dodatak postavljen na 40% minimalne plaće po članu kućanstva, što sada iznosi 400 KM umjesto prošlogodišnjih 247 KM po članu obitelji.
Dakle, četveročlana obitelj sada može imati primanja do 1600 KM mjesečno i ostvarivati pravo na dječji dodatak, dok su prošle godine mogli biti korisnici ove mjere samo ako su im primanja bila niža od 1000 KM. Ipak, i uz povećanje broja korisnika, dječji dodatak još uvijek prima manje od jedne šestine djece s prostora ovog bh. entiteta. Naime, procjenjuje se da u FBiH živi 395.000 djece mlađe od 18 godina, a gotovo polovina njih živi na granici siromaštva. Jedan je to od razloga zbog kojih se u ovom bh. entitetu počelo razmišljati o dječjem dodatku za svu djecu. Federalno ministarstvo rada i socijalne politike u konzultacijama i u suradnji s UNICEF-om krenulo je u proces propitivanja mogućnosti da se u FBiH primijeni univerzalni dječji dodatak.
Navedeno bi podrazumijevalo da svako dijete ima pravo na ovu vrstu naknade. Iz Ministarstva rada i socijalne skrbi FBiH podsjećaju da je pravo svakog djeteta na podršku i brigu države neupitno.
Međutim, trenutačni Zakon o materijalnoj podršci obiteljima s djecom predviđa dječji dodatak kao mjeru borbe protiv siromaštva djece i usmjeren je prvenstveno na one obitelji koje su u teškoj ekonomskoj situaciji, zbog čega se pravo na dodatak ostvaruje uz prihodovni cenzus obitelji. - To ne znači da kao društvo ne težimo širem obuhvatu i boljem modelu podrške za svu djecu i upravo kroz studiju o mogućnostima univerzalnog dječjeg dodatka nastojimo pronaći rješenja koja bi omogućila da dječji dodatak obuhvati ako ne svu djecu, onda barem što veći broj djece u FBiH - kazali su iz ovog ministarstva.
Početne analize fokusirale su se na ključna pitanja prilagodbe postojećeg modela dječjeg dodatka na putu k univerzalnom dječjem dodatku. Iz resornog ministarstva za medije su istaknuli kako je analiza iskustava drugih pokazala da većina europskih zemalja teži univerzalnom ili 100-postotnom pokrivenošću dječjim dodatkom. Objasnili su i da se prilikom oblikovanja optimalnog modela za FBiH, osim iskustava drugih, analiziraju i financijski troškovi različitih modela (kvazi)univerzalnog dječjeg dodatka te se dovode u vezu s kapacitetom proračuna, kako federalnog tako i županijskih. Analiziraju se i kapaciteti federalnih i drugih institucija te organizacija (kao što su centri za socijalni rad i općinske službe) vezano uz administriranje pojedinih modela itd.
- Na osnovi provedenih analiza i razrade različitih modela izići će se s prijedlogom odgovarajućeg rješenja za FBiH - zaključili su iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike, dodavši kako univerzalni dječji dodatak smanjuje rizik od siromaštva, povećava pristup obrazovanju i zdravstvu te dugoročno doprinosi jačanju ljudskog kapitala i ekonomske stabilnosti zemlje.
