Tko tri puta odbije posao, briše se sa Zavoda, službe surađuju s tvrtkama i školama
- Napisao/la Večernji list BiH / Dario Pušić
- Objavljeno u Bosna i Hercegovina
- Ispis
- Pošalji e-mail
U Federaciji BiH aktivno se radi na reformama u sustavu socijalne zaštite, ali i tematike zapošljavanja, a jedan od ključnih elemenata sadržan je u nacrtu Zakona o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba, a koji u fokusu ima tematiku aktivnog traženja posla, uz odredbu da Služba za zapošljavanje prestaje voditi u evidenciji osobu kao nezaposlenu ako ta osoba, među ostalim, odbije odgovarajući posao tri puta uzastopno u okviru stečenog zvanja/zanimanja, odnosno stručne spreme i radnog iskustva u okviru stručne spreme bez opravdanog razloga.
Ostali scenariji
Također, predviđeno je i kako Služba može “skinuti” osobu s evidencije ako se ta osoba odbije uključiti u obrazovanje na istom stupnju stručne spreme koje je organizirala i snosi troškove Služba za zapošljavanje i/ili Federalni zavod, u cilju povećanja mogućnosti zapošljavanja ili ako bez opravdanog razloga prekine, odnosno ne završi obrazovanje. Također, isto vrijedi i za onu osobu koja odbije uključiti se u programe prekvalifikacije i dokvalifikacije koje organizira i troškove snosi Služba za zapošljavanje i/ili Federalni zavod, u cilju povećanja mogućnosti zapošljavanja ili ako bez opravdanog razloga prekine sudjelovanje u programu. Ipak, kako je nedavno za Klix potvrdio ministar rada Adnan Delić, oni će i dalje imati pristup zdravstvenom osiguranju, kao i svaka druga prava koja proizlaze iz statusa nezaposlene osobe i u tom segmentu se neće ništa mijenjati. Istodobno, službe imaju brojne obveze u cilju povećanja broja zaposlenih te im je zadaća pratiti stanje na tržištu rada, prikupljati podatke od poslodavaca koji su registrirani na teritoriju županija, o njihovim potrebama za radnicima, ali i svakodnevno provoditi aktivnosti na pronalasku zaposlenja nezaposlenim osobama u suradnji s poslodavcima, a radi posredovanja u zapošljavanju. Služba za zapošljavanje na tržištu rada svakodnevno mora prikupljati podatke o potrebama za radnicima od poslodavaca koji su registrirani na teritoriju županija, dok poslodavci mogu dostavljati Službi za zapošljavanje prijavu o potrebi za radnicima.
Službe su u obvezi, u slučaju da poslodavac zahtijeva posredovanje, najdalje u roku od tri dana potrebu za radnicima oglasiti na oglasnoj ploči i internetskoj stranici
Službe su pak u obvezi, u slučaju da poslodavac zahtijeva posredovanje, najdalje u roku od tri dana od dana dostavljanja prijave potrebu za radnicima oglasiti na oglasnoj ploči i internetskoj stranici Službe za zapošljavanje te poduzeti potrebne aktivnosti na pronalasku odgovarajuće osobe s evidencije nezaposlenih osoba, a radi zapošljavanja kod poslodavca. Ono što je bitno za usklađivanje s potrebama tržišta rada je i nadležnost za suradnju s obrazovnim ustanovama radi usklađivanja obrazovnih programa s kadrovskim potrebama poslodavaca. Osim službi za zapošljavanje, posredovanje u zapošljavanju mogu obavljati i druge pravne osobe, odnosno privatne agencije, u skladu s ovim zakonom i uredbom o privatnim agencijama za posredovanje u zapošljavanju, uz naglasak kako Vlada Federacije BiH svojim propisom utvrđuje uvjete i način osnivanja privatnih agencija. Nezaposleni koji su prijavljeni na evidenciju Službe imaju niz prava, od novčane naknade, preko doprinosa za zdravstveno pa do doprinosa za mirovinsko i invalidsko osiguranje koji se osigurava nezaposlenoj osobi kojoj nedostaju do tri godine mirovinskog staža do stjecanja uvjeta za starosnu mirovinu. S druge strane, pravo na novčanu naknadu stječe nezaposlena osoba koja je u trenutku prestanka radnog odnosa, odnosno prestanka statusa osiguranika zaposlenika u obveznom osiguranju (status roditelja njegovatelja i dr.) imala najmanje osam mjeseci rada ili statusa osiguranika zaposlenika neprekidno ili osam mjeseci s prekidima rada ili statusa osiguranika zaposlenika u posljednjih 18 mjeseci.
Novčane naknade
Prilikom utvrđivanja prava na novčanu naknadu kao godina rada smatra se vrijeme od 12 mjeseci, a rad kraći od punog radnog vremena preračunava se na puno radno vrijeme. Kao vrijeme provedeno na radu iz stavka (1) ovog članka smatra se vrijeme obveznog osiguranja prema propisima koji reguliraju sustav poreza i obveznih doprinosa. Visinu novčane naknade čini 40% prosječne neto plaće isplaćene u Federaciji u posljednja tri mjeseca prije prestanka radnog odnosa nezaposlene osobe, koju objavljuje Federalni zavod za statistiku. Podsjećamo, posljednji podaci iz siječnja pokazuju kako je prosječna plaća u FBiH 1546 KM, što bi značilo kako bi u ovom trenutku iznos naknade bio 618,40 KM. Kada je riječ o razdoblju za koje nezaposlena osoba može primati naknadu, ona varira u ovisnosti o vremenu zaposlenosti.
