Iseljenici će u rekordnom broju krenuti prema BiH: 'Božić kod kuće je nezamjenjiv, nema straha i nesigurnosti'

"I čuo sam zvona na božićni dan, svuda su odzvanjala i srce mi je bilo ispunjeno. Kroz oluju i tamu Božić je došao, donoseći svjetlost, mir i ljubav." Te riječi napisao je Henry Wadsworth Longfellow još u 19. stoljeću i sve lijepe priče, sve pjesme napisane u povodu najradosnijeg blagdana ne mogu zastarjeti. I ovih dana se slušaju, čitaju, prepričavaju jer božićni duh je svuda oko nas. Iako materijalizam želi potisnuti ono bezvremensko po pitanju Božića, u župama u BiH većina ljudi zna što je u središtu blagdana, stoga i jesu svete mise zornice ispunjene vjernicima koji traže duhovnu okrepu. To u svijetu pak nije slučaj ili konkretno u Njemačkoj, koja je stalna tema i o kojoj govore i oni koji su ovdje i oni koji su tamo, a posebno u blagdanskom vremenu kad se okupe na rodnom ognjištu.

Nekada i sad

Tako je i s Ivanom koji živi u okolici Frankfurta. Lijepih se godina nanizalo otkad je otišao, a ni tamo Božić više nije isti. - Već desetljećima sam daleko od doma, a u ovim danima budi se posebna nostalgija. Ni ovdje, moram priznati, Božić više nije isti kao nekada. U prošlosti je to bilo vrijeme kada su se i tradicionalno hladni Nijemci zbližavali, nekako smo svi mogli jedni s drugima. Kada bismo mi gastarbajteri krenuli kući, Nijemci kod kojih smo radili ili živjeli znali bi poslati čokoladu ili neke druge slastice onima koji imaju djecu, dao bi se koji dan odmora više. Danas je toga malo ili nimalo. Nekad je u gradovima vladalo pravo blagdansko ozračju. Danas svi djeluju nekako zabrinuto, razgovara se isključivo o ekonomskim problemima, političkoj nestabilnosti, a čak i o mogućem ratnom sukobu. Kad izađeš u grad u vrijeme blagdana, osjećaj je potpuno drugačiji. Nitko više ne priča o veselim stvarima, sve se svodi na brigu i opravdan strah od terorističkih prijetnji. Zima u Njemačkoj je postala teža – ljudi strahuju, osjećaju nesigurnost, a božićno ozračje više nije ono koje smo nekada poznavali - priča nam Ivan.

Druga strana medalje je ipak kod kuće. - U tim danima u Hercegovini nije toliko bitno što imaš, već kako se osjećaš i tko je uz tebe. Osjećaš onu pravu toplinu, onu iskrenost i zajedništvo kojeg ovdje u Njemačkoj, barem za vrijeme blagdana, nedostaje - iskreno će.

Prema podacima Saveznog ureda za statistiku, u Njemačkoj živi 248 tisuća osoba bh. podrijetla, od kojih 167.975 s državljanstvom BiH. Dijaspora je i dalje ekonomski pokretač Bosne i Hercegovine, i to jedan od najjačih. U pola ove godine u BiH je stiglo 2,7 milijardi maraka, a te brojke već sada premašuju neke iz prijašnjih godina kad bi u cijeloj godini bio poslan toliki iznos. Također, mnogo je onih koji će donijeti novac u blagdanskim danima i dati ga članovima obitelji za život, ali i za posao. Jer sve je više onih koji vide poslovnu priliku u rodnoj zemlji. - Poznajem mnoge ljude iz Njemačke koji ozbiljno ulažu u Bosnu i Hercegovinu. Velik broj njih kupuje nekretnine, bilo u cilju da oplodi svoj kapital, bilo da ih iznajmljuje i ostvaruje pasivan prihod.

Osim toga, investiraju i u različite obrte jer vide mogućnost da im ti poslovi postanu izvor prihoda ako se odluče vratiti u domovinu. Blagdanski dani, kad je raspoloženje najbolje, često su vrijeme kada ljudi razmatraju svoje životne planove i povratak kući. Tada se često pojavljuju ideje o pokretanju novih poslova i stvaranju novih prilika za sebe i svoje obitelji. Međutim, kako bi takvi planovi imali šanse za uspjeh, ova zemlja mora prepoznati potencijal tih povratnika i pružiti im potrebnu podršku.

Država treba poduzeti konkretne korake u olakšavanju povratka, smanjenju administrativnih barijera te stvaranju povoljnijeg poslovnog okružja koje će motivirati dijasporu da se vrati i uloži u vlastitu zemlju. Samo kroz takvu suradnju između države i povratnika mogu se stvoriti održivi uvjeti za razvoj novih poslovnih prilika i ekonomski napredak Bosne i Hercegovine - kazao je sugovornik Ivan. Božićno vrijeme stiže, dijaspora u rekordnom broju dolazi kući, mnogi s nadom da će trajno tu ostati, među svojima.