Oni ne posustaju: Polje obrađeno, a obrađuju i pola Hercegovine

Bio je to odgovor kolege na upit o nevjerojatnoj kultiviranosti tog bezvodnog polja s čime se u zapadnoj Hercegovini može mjeriti samo nešto manje Vojnićko polje, prenosi Ljportal.

   Bilo je to vrijeme kada se Ljubinjsko polje s dvotračne prometnice široke pet metara nije moglo valjano osmotriti, nakon što je prije dvije godine obavljena rekonstrukcija dijela prometnice Ljubinje – Stolac, kultivirano polje se može lijepo pogledati s dva svojevrsna odmorišta. Na prvi pogled dojam je da se u proteklih desetak godina što se kultiviranosti polja tiče, ništa nije promijenilo. Može se uočiti da se polje i dalje intenzivno obrađuje. Uz to Ljubinjci su rado viđeni radnici u zapadnoj Hercegovini gdje ih angažiraju povrtlari na sadnji i vađenju krumpira, vinogradari za rezidbu, pljevidbu i uređenje vinograda, maslinari u berbi…, a iste poslove rade i u Popovu polju.

Katolička crkvica u Ljubinju

   Poljoprivrednici iz zapadne Hercegovine posebno ističu podatak da su žene iz općine Ljubinje u obavljanju poljskih radova spretne i jako vrijedne. Zaključak bi bio da taj narod obrađujući svoje polje nije izgubio radne navike, što je u poljoprivredi najznačajnije, jer ako imaš radne navike brzo ćeš savladati svaki posao. Nekada su Ljubinjci bili veliki proizvođači duhana, danas je to svedeno na minimum, međutim uz uzgoj stoke, postali su za Hercegovinu, veliki proizvođači bijelog i crvenog luka, krumpira, meda, suhog mesa kojeg trže na štandovima uz prometnicu Trebinje – Stolac ili na čapljinskoj veletržnici.

   Na kraju još jedna zanimljivost vezana za Ljubinje i Ljubinjce koja bi se mogla uvrstiti u rubriku – vjerovali ili ne. Ljubinjski kažu da je Đuro Turanjanin bio najpoznatiji i najuspješniji hercegovački zmijar! Govorilo se da je za potrebe Imunološkog zavoda u Zagrebu, zbog vađenja seruma, u svojoj karijeri ulovio 16.000 zmija, navodno mu je prosjek bio 600 zmija po sezoni! Nisu to bile bilo koje zmije nego otrovnice – šarka i poskok. Na žalost, kako rekoše, Đuro je tragično nastradao u požaru, u rodnom selu Vođani 2014. godine.

Tekst i foto: Dušan Musa

Slika govori više od tisuću riječi