U Bosni i Hercegovini prosječno se čita deset knjiga godišnje

– Za razliku od susjednih zemalja poput Hrvatske i Slovenije, koje značajno ulažu u promociju čitanja, ovdje nema plana za takvo što, već se provodi povremeno, i to uglavnom rade knjižnice, iako, po mom mišljenju, zadaća je i obrazovnih institucija. Kod nas se s knjigama druži svega 30 posto građana koji u prosjeku pročitaju deset knjiga godišnje, a naravno, tu su i strastveni knjigoljupci, zatim znanstvenici i istraživači čiji je prosjek daleko veći – kazala je Nina Bunjevac Salkić iz Društva knjižničara FBiH.

Naglasila je da djeca čitaju onoliko koliko ih obitelj, vrtić ili škola potiču na ljubav prema knjigama.

– U knjižnicama nastojimo stvoriti ugodnu atmosferu za mališane, te kroz igru, radionice, posjete autora za djecu i druge kreativne programe učiniti knjigu i čitanje atraktivnima, ali to samo po sebi nije dovoljno, te uvijek pozivamo roditelje i zajednice u cjelini da nam se pridruže. pridružite se našim naporima. Prema našim anketama, ali i prema izvješćima s dječjih odjela, djeca rado sama biraju naslove, prate najnoviju dječju književnost i imaju prilično negativan stav prema dijelu lektire. Više će ih okupirati svijet fantastike, njoj prilagođene uzbudljive horor priče, vole enciklopedijska izdanja za djecu kroz koja upoznaju područja koja ih zanimaju. Sve u svemu, uz malo strpljenja, oni postaju 'knjiški' znalci i svoju znatiželju zadovoljavaju pretražujući police knjižnica - rekla je Bunjevac Salkić.

Ističe da je čitanje temelj izgradnje društva znanja.

– Ako znamo da svo naše znanje proizlazi iz čitanja, onda je lako zaključiti da je čitanje temelj izgradnje društva znanja. Ne težiti takvom društvu unaprijed nas osuđuje na zaostajanje, ne samo u kulturi, već u svim segmentima rada i djelovanja. O kakvom cjeloživotnom učenju, o kakvom osobnom i kolektivnom razvoju govorimo ako ne poznajemo knjigu, ako ne znamo funkcionalno čitati? Promicanje čitanja posao je zajednice i bez odluke države da kontinuirano provodi kampanje koje potiču čitanje, a ako u aktivnost nisu uključene obrazovne ustanove, mediji i sve druge društvene strukture, same knjižnice koje ne ionako imati veliku podršku na bilo kojoj razini, neće moći poboljšati ovo stanje - rekao je Bunjevac Salkić.

Problemi s kojima se suočava Društvo knjižničara FBiH su, kako kaže, dvojaki.

– Ustroj Bosne i Hercegovine doveo je ovu temeljnu (tako zakon kaže) kulturnu instituciju u težak položaj – entitetske i županijske podijeljenosti, različiti načini financiranja, bez resornog državnog ministarstva s jedne strane, te opća letargija u društvu, s druge strane, beznačajna, kulturna i kulturna institucija. neprepoznavanje resursa koje knjižnice nude u lokalnim zajednicama (naravno, uz časne iznimke), do te mjere da ni obrazovne institucije ne shvaćaju važnost knjižnice u svom radu, s druge strane - sve to knjižnicu stavlja u funkciju profesija u nezavidnom položaju. Ali mi knjižničari nećemo odustati od toga da društvu ponudimo najviše i najbolje što možemo, nećemo odustati od rasta i sada je sve više naših kolega informacijskih stručnjaka i spremni smo se suočiti sa svim izazovima, pa tako i onima koje donosi inovacije poput umjetne inteligencije. Nastojimo biti vidljivi i prepoznatljivi u društvu u kojem djelujemo, a vjerujemo da će društvo, ako želi ići naprijed, morati tražiti adekvatne sugovornike u knjižničarima – kazala je Bunjevac Salkić.

S druge strane, Nacionalnu i sveučilišnu biblioteku (NUB) Bosne i Hercegovine najviše koriste znanstveni istraživači i studenti, više od 80 posto, dok preostalih 20 posto čine studenti, umirovljenici i dugogodišnji ljubitelji knjige i čitanja, ili, takoreći, običnih građana, kazala je za Fenu voditeljica Adelaida Grabovica, Sektor za korisničke usluge NUB BiH.

Prema statističkim podacima, najkorištenija stručna literatura u ovoj knjižnici je literatura iz društvenih, primijenjenih znanosti te filozofije i psihologije, a zatim slijede periodika, novine i časopisi.

Ova biblioteka u svom fondu čuva najpotpuniju zbirku stare i aktuelne periodike od pojave prvih bh. časopisa. časopisa i novina do danas, od iznimne važnosti za znanstvene istraživače. Najzad, u mnogo manjem postotku je tzv. lijepa književnost, u koju spadaju beletristika, poezija, dječje knjige i lektira i slično.

– Što se tiče utjecaja suvremenih informacijskih tehnologija i društvenih mreža na kulturu čitanja, rekao bih da ne utječe bitno na korisnike knjižnice i čitanje. Ovakvo pitanje, prije svega, zahtijeva određena pojašnjenja. Suvremene informacijske tehnologije i društvene mreže mogu biti pozitivne i negativne