Prof. dr. sc. Zoran Tomić, rektor Sveučilišta u Mostaru: UNATOČ SVEMU – JAVNI, PRIZNATI I CIJENJENI U EUROPI I SVIJETU
- Napisao/la Ljubuški IKS Portal
- Objavljeno u Bosna i Hercegovina
- Ispis
- Pošalji e-mail
Mogu li sveučilišta i univerziteti biti pokretač i snaga razvoja svoga društva u siromašnoj zemlji, zemlji koja izdvaja najmanje sredstava za znanost i istraživanje u Europi?
Može li javno Sveučilište u Mostaru i javni univerziteti u BiH dijeliti konkurentno znanje i biti međunarodno prepoznatljivi, priznati i cijenjeni? Mogu li sveučilište i univerziteti izdržati teret međunarodne i unutarnje konkurencije u nedogled?
Ovo su samo neka od pitanja koje zabrinjavaju vodstva javnih sveučilišta i univerziteta u BiH i zemljama u tranziciji. Na prva dva pitanja odgovor je, začuđujuće i nestvarno, MOŽE. A stvarni i pravi primjer je SVEUČILIŠTE U MOSTARU.
Sveučilište u Mostaru u aktualnoj 2023./24. godini upisalo je službeno 11 posto više studenata nego u prethodnim godinama. Porast interesa za studiranje na Sveučilištu u Mostaru rezultat je brojnih činitelja. Prije svega izdvojili bi kvalitetu obrazovanja. Dvije priznate reakreditacije, Agencije za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvalitete BiH i europska akreditacija od strane Agencije za znanost i visoko obrazovanje Republike Hrvatske jamstvo su kvalitete obrazovnog sustava i pokazatelj primjene europskih standarda u visokom obrazovanju. Zajedno s tim ide i konkurentno znanje koje se može steći studirajući na Sveučilištu u Mostaru.
Kako bi postigli europski standard u visokom obrazovanju Sveučilište u Mostaru kontinuirano raste i kad su kadrovi u pitanju. Trenutno na SUM je zaposleno 577 djelatnika. Od toga stalno zaposlenih nastavnika je 337. Broj vanjskih suradnika iz gospodarstva, javne uprave, Sveučilišne kliničke bolnice u Mostaru ili s drugih Sveučilišta iz BiH, RH i drugih zemalja angažiranih u nastavi je 718. Sve ove osobe jamče kvalitetu obrazovanja.
Uspjehe u organizaciji i kvaliteti nastave prati digitalni razvoj što nam omogućava da postanemo digitalno zrelo sveučilište. A digitalno zrelo sveučilište znači stratešku primjenu novih digitalnih rješenja. Digitalna strategija SUM jamstvo je da će ovo sveučilište i u budućnosti biti prepoznato kao jedan od lidera u digitalnom obrazovanju. Sveučilište je digitaliziralo upisnu politiku, zamijenilo papirnate indekse s novim e-iskaznicama, zamijenilo je prijavnice i uvelo niz novih i modernih e-rješenja na SUM.
Na međunarodnom planu strateškog djelovanja SUM danas ima 271 sporazum o suradnji i mobilnosti. Stalan je porast broja dolaznih i odlaznih mobilnosti studenata. Ove godine po prvi put Europska komisija je Sveučilištu u Mostaru dodijelila Erasmus povelju u visokom obrazovanju za razdoblje 2021-2027. SUM je članica brojnih međunarodnih istraživačkih mreža, konzorcija, rektorskih foruma itd.
Međunarodna prepoznatljivost izražava se i kroz ranking svjetske ljestvice. SUM je danas na svjetskoj ranking ljestvici WURI – The World University for Innovation. između 100 i 200. mjesta liste inovativnih sveučilišta u svijetu. Na 32. mjesto u kategoriji Četvrta industrijska revolucija. U kategoriji Krizni menadžment, Sveučilište u Mostaru je rangirano između 51.-100. mjesta, dobivši konkretno priznanje za uspješno krizno upravljanje tijekom pandemije COVID-19.
Sveučilište u Mostaru uvršteno je na 494. mjesto ranking ljestvice QS World University Rankings: Europe. Sveučilište u Mostaru prijavilo se i na Times Higher Education: Impact Rankings, svjetska ljestvica koja rangira sveučilišta na temelju implementacije ciljeva održivog razvoja koja trenutno uključuje 1705 istaknutih sveučilišta iz 115 svjetskih zemalja.
Pored dijela navedenih aktivnosti SUM postaje i svojevrsni brend. Kroz svoje aktivnosti na kulturi, sportu, brojne konferencije, događanja, cjeloživotna obrazovanja, rad u zajednici i za zajednicu SUM pokazuje i svoju dušu i opredijeljenost budućnosti i stalnom rastu.
I na kraju vratimo se na početak i pitanju „Mogu li sveučilište i univerziteti izdržati teret međunarodne i unutarnje konkurencije u nedogled?“, odgovor je TEŠKO ili NE.
Nemar i neosjetljivost osnivača, svih institucija u spektru odgovornosti za visoko obrazovanje dodirnuo je točku ne samo neperspektive nego i postupnog ukidanja ili uništavanja visokoškolskih institucija. Takvo stanje nemara mora se mijenjati. Mora se mijenjati ne samo zbog opstanka i razvoja sveučilišta i univerziteta nego i zbog razvoja društva, države, a napose zbog perspektive mladih i njihovog ostanka u najljepšoj zemlji na svijetu – Bosni i Hercegovini. I posve na kraju, kako sam započeo s pitanjima završit ću s pitanjem: Može li po definiciji biti netko javno sveučilište ako ga javna vlast financira s 22 posto?
