Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravima razvojačenih branitelja i članova njihovih obitelji prihvaćen je jednoglasno na današnjoj sjednici Zastupničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine.
Prevashodni razlog za donošenje izmjena i dopuna ovog zakona je mijenjanje uvjeta na strani prihoda koje podnositelj zahtjeva za ostvarivanje prava na novčanu egzistencijalnu naknadu mora ispunjavati, u smislu da se taj uvjet mijenja iz dosadašnjeg maksimuma dozvoljenog prihoda do 50 posto najniže mirovine u FBiH isplaćene u prosincu 2018. godine, te glasi "50 posto najniže mirovine isplaćene u prosincu prethodne godine".
Kako se ističe, ovo rješenje je predloženo radi stalnog porasta indeksa potrošačkih cijena i usklađivanja mirovina u FBiH.
Nacrtom zakona predviđeno je da će se utvrđeni iznos mjesečne novčane egzistencijalne naknade od pet KM po mjesecu provedenom u Oružanim snagama usklađivati u visini zbroja 50 posto postotka porasta potrošačkih cijena i 50 posto postotka porasta realnog bruto društvenog proizvoda u FBiH u prethodnoj godini, a prema podacima Federalnog zavoda za statistiku i najviše do stope rasta realnog bruto društvenog proizvoda u prethodnoj godini (tzv. Švicarski model).
Propisuje se, također, da će se usklađivanje iznosa mjesečne novčane egzistencijalne naknade vršiti od 1.1.2024. godine, o čemu odluku donosi Vlada FBiH, a u slučaju negativnog kretanja potrošačkih cijena i realnog bruto društvenog proizvoda, posljednji usklađeni iznos novčane egzistencijalne naknade neće se smanjivati.
Nadalje, precizirane su i dopune s ciljem poštivanja pravnog stajališta iz presuda županijskih sudova u upravnim sporovima pokrenutim u predmetima priznavanja prava na novčanu egzistencijalnu naknadu, u kojima su stranke odbijene sa zahtjevom za priznavanje tog prava, s obzirom da ukupni prihodi u koje je uračunat i dodatak za tuđu njegu i pomoć, ostvaren u skladu sa odredbama Zakona o osnovama socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite obitelji s djecom, prelazi prihodovni cenzus.
Radi se o sporovima u kojima su sudovi zauzeli stav da se navedeni prihod ne može uzimati kao osobni prihod podnosioca zahtjeva, već kao prihod namijenjen drugoj osobi koje daje pomoć i njegu osobi kojoj je ona neophodna, te u tom smislu ukazuju na neusklađenost dva zakonska propisa.
