Toni Kraljević o raspodjeli novca od neizravnih poreza

Dalje je Pravilnikom o izračunu koeficijenata doznačavanja entitetima podrobnije utvrđena metodologija i postupak raspodjele neizravnih poreza koji se doznačavaju entitetima. Odjel za makroekonomsku analizu Upravnog odbora UNO priprema prijedlog koeficijenata za privremenu kvartalnu raspodjelu, koji dostavlja članovima Upravnog odbora, te se po njihovom odobrenju isti dostavljaju ravnatelju UNO na izvršenje.

Generalno, Odluke o poravnanju kao i kvartalni koeficijenti raspodjele neizravnih poreza donose se na osnovu pokazatelja krajnje potrošnje na određeni dan odnosno na osnovu potrošnje entiteta, u prethodnom razdoblju, piše Avaz.

Razlog kvartalne izmjene koeficijenata jesu promjena krajnje potrošnje unutar entiteta, što isključivo ovisi od gospodarskih kretanja i potrošnje unutar tog entita, dok Odluke o poravnanju kao dio metodologije predstavljaju instrument da na kraju jednog polugodišenjeg ili godišnjeg razdoblja daju se sredstva onom entitetu koja mu stvarno i pripadaju.

Prema današnjoj Odluci, koeficijent raspodjele za treći kvartal za Republiku Srpsku je 34,44 posto, i niži je u odnosu na isti koeficijent iz prethodnih godina. On je za 2022. godinu bio 34,97 posto, a za 2021. godine je bio 34,60 posto, za 2020. godinu je bio 34,55 posto. Sve ove odluke su objavljene u “Službenom glasniku BiH”, te se lako može provjeriti.

Kada su u pitanju poravnanja, praksa je pokazala, da su temeljem metodologije izračuna koeficijenta i utvrđivanja privremenih poravnanja u obračunu, Republici Srpskoj u prvom poravnanju pripadala veća sredstva nego što su dobili u tom razdoblju, dok su Federaciji BiH u drugom privremenom poravnanju trebala biti vraćena sredstva i to na teret Republike Srpske.

Sada je Odluka o i privremenom poravnanje donesena u korist Republike Srpske od 14.562.127,93 КМ, a u veljači ove godine je donesena Odluka o drugom privremenom poravnanje u korist Federacije BIH i to 28.826.865,86 KM, poručio je Toni Kraljević, ministar financija FBiH.

Kraljević je uputio i inicijativu Upravnom odboru za angažman neovisne vanjske revizije koja bi trebala izvršiti godišnji pregled rada Uprave, kao i ispitivanje prikupljanja i raspodjele prihoda koje vrši Uprava, a što je i zakonska obaveza prema člankuu 35. Zakona o sustavu neizravnog oporezivanja.

Kako je zadnja i jedina vanjska revizija prikupljanja i raspodjele neizravnih prihoda urađena za 2006. godinu, stoga bi bilo prijeko potrebno uraditi reviziju prikupljanja i raspodjele neizravnih prihoda za starije razdoblje. Znači vanjska revizija nije izvršena za 15 godina prikupljanja i raspodjele neizravnih prihoda. Vanjska revizija je značajna za koeficijente poravnanja neizravnih poreza između entiteta, jer svi do sada usvojeni koeficijenti i poravnanja su privremenog karaktera, osim 2006. godine. Bez konačnih poravnanja i koeficijenata nije zadovoljen princip da se vrate sredstva onom entitetu koja mu stvarno i pripadaju, poručio je Kraljević, objavio je Avaz.